U časopisu Science objavljen je znanstveni rad koji se bavi razvojem i utjecajem mješovitih oblaka koje pronalazimo svugdje u svijetu, a u kojima se nalaze i hladna voda i kristali leda.
Poznato je da odnos vode i leda utječe na razvoj ugljičnog dioksida koji pak utječe na atmosferske temperature, to se naziva faktorom klimatske osjetljivosti. Veća klimatska osjetljivost značila bi da veća razina ugljikovog dioksida utječe na zagrijavanje atmosfere mnogo više od onoga što se do sada smatralo.
Koristeći podatke Calipso satelita, koji prati oblake i čestice suspendirane u atmosferi, istraživači su došli do zaključka da mješoviti oblaci sadrže više vode, a manje leda nego što se očekivalo.
Kapljice vode reflektiraju više sunčevog zračenja natrag u nebo nego što to čine ledeni kristali. Kako se atmosfera zagrijava, takvi miješani oblaci imaju tendenciju zadržavanja sve više vode, a manje leda, a zbog velike količine vode u njima takvi oblaci sprječavaju sunčevo zračenje da prodre do tla. To bi moglo dovesti do zaključka da ovakvi oblaci dovode do sporijeg zagrijavanja.
Zbog manje leda u oblacima, mjesta za vodu je sve manje, napomenula je Ivy Tan, autorica istraživačkog rada, te dodala kako su rezultati istraživanja pokazali da je upravo iz tog razloga zagrijavanje Zemlje sve brže.
Druge, nedavno objavljene studije pokazale su da klimatski modeli ne mogu točno pokazati razvijanje, odnosno odnos između vode i leda u novijim uvjetima, a istraživanja su pokazala da su modeli zastarjeli i da zaključci izvedeni iz njihove računice ne mogu se više shvaćati ozbiljno.
Na temelju analize jednog modela promjene klime, pogreška može odstupati za dodatnih 1,3 Celzijevih stupnjeva zagrijavanja, što je mnogo više od očekivanog.
Tijekom prošlogodišnjih pregovora u Parizu o klimatskim promjenama U dogovoreno je da se razina zagrijavanja zadrži 'znatno ispod 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje', odnosno da temperature ne smiju prelaziti 1,5 stupnjeva od prosjeka.
Prema novim istraživanjima, ostajanje ispod povećanja od 2 Celzijeva stupnja biti će izuzetno izazovan zadatak upravo zbog činjenice da modeli prema kojima se zatopljenje izračunava ne daju točne rezultate.
'Prosječno odstupanje modela za 1.3 stupnja ne treba ozbiljno shvatiti. Svaki model će reagirati drugačije. Prema nekim istraživanjima odstupanje bi moglo biti veća, a prema nekim manje. Ono što je bitno je da će svakako doći do značajnog zatopljenja', rekla je Tan za New York Times.
