Stranka socijalista koja je podržavala vladu nepopularnog aktualnog premijera, tehnokrata Plamena Orešarskog, dobila je samo 15,29 posto, prema podacima 94 posto prebrojanih glasačkih listića.
Stranka turske manjine, Pokret za prava i slobode (DPS) osvojila je 14,91 posto i mogla bi premašiti socijaliste nakon što se prebroje i rezultati iz Turske gdje je glasalo 37.000 bugarskih emigranata, objavio je glasnogovornik Izborne komisije Svetozar Tomov.
Četiri do pet manjih stranaka prijeći će izborni prag od četiri posto za ulazak u parlament: Reformski blok (desnica, potencijalni saveznik GERB-a) s 8,91 posto, zatim Domoljubna fronta (nacionalisti) sa 7,32 posto, Bugarska bez cenzure (populisti) s 5,58 posto, Ataka (ultranacionalisti) s 4,56 posto te moguće i socijaldemokrati ABV bivšeg predsjednika Georgija Parvanova s 4,18 posto.
Službeni konačni rezultati bit će objavljeni sredinom tjedna.
Bugarska uoči izbora: Prodajom glasova do preživljavanja
Borisov je izrazio spremnost sastaviti vladu uspije li ostvariti većinu u parlamentu od 240 zastupničkih mjesta te je obećao uhvatiti se u koštac s gospodarskim teškoćama koje proživljava najsiromašnija država članica Europske unije.
Smještena na europskom jugoistoku na rubu Crnog mora, Bugarska je izašla iz komunizma prije četvrt stoljeća, no još je podijeljena između odanosti staroj saveznici Moskvi i Bruxellesa.
Ta je zemlja uvelike ovisna o ruskim energentima i jedna od najranjivijih kada su u pitanje isporuke ruskog plina ukoliko se spor između Zapada i Rusije oko ukrajinske krize produlji u zimu. Koja god vlada dođe na vlast u Sofiji morat će se suočiti s diplomatskim hodom po žici glede predložene izgradnje ruskog plinskog pravca Južni tok koji će zaobilaziti Ukrajinu. Pod pritiskom EU-a i SAD-a Bugarska je u lipnju nevoljko obustavila radove na tom projektu.
Jedna od najvažnijih odluka za novu vladu će biti sudbina Corporate Commercial Bank (Corpbank), četvrte po veličini bugarske banke koja je zatvorena pošto su klijenti pohrlili podići svoje pologe u lipnju i čija je sudbina otada neizvjesna. Napori da se "počisti nered" u banci obustavljeni su političkim prijeporima i natezanjima i još se ne zna hoće li vlasti spašavati banku.
Problem Bugarske je i siromaštvo, a ta zemlja sa 7,3 milijuna stanovnika koja je s velikim nadama ušla u EU prije sedam godina ima žalosnu statistiku - svaki pet građanin živi ispod crte siromaštva. Korupcija je i dalje, podsjeća Reuters, duboko ukorijenjena. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Kod zračne luke u Vilniusu
Strašna tragedija
Penava poručio
