Europska unija produljila je ekonomske sankcije protiv Rusije na 12 mjeseci, što je prvi put da su mjere produljene na godinu dana umjesto dosadašnjih šest mjeseci, priopćila je u četvrtak glasnogovornica predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste.
ĆELIJSKI MORAL
Trojica ubojica u zatvoru izbola ubojicu djeteta, ostavili ga "uredno ušuškanog u krevetu"
najdetaljnija rekonstrukcija zločina
Majka dječaku ubojici poslala poruku 2 minute prije masakra: Otkriveno što se sve događalo zlokobnog 3. svibnja i noć prije
U kritičnom stanju
Dječak (3) bačen među krokodile, a onda je vlasnica ZOO-a učinila nešto što nitko nije očekivao
EU je Moskvi uveo opsežne sankcije nakon početka pune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, a mjere su usmjerene ponajprije na ruske prihode od izvoza fosilnih goriva, vojnu industriju te financijski sektor.
Dosad su se sankcije morale obnavljati svakih šest mjeseci, uz jednoglasnu suglasnost svih 27 država članica.
Ukrajina je u međuvremenu dobila novi val potpore Europske unije nakon što je bivši mađarski premijer Viktor Orbán, koji je ranije blokirao nekoliko paketa pomoći, napustio dužnost ranije ove godine.
EU je od tada otvorila formalne pristupne pregovore s Ukrajinom te odobrila zajam od 90 milijardi eura za Kijev.
Na sastanku u Bruxellesu u četvrtak svih 27 čelnika EU-a također je jednoglasno usvojilo zajedničku deklaraciju o potpori Ukrajini, prvi put u više od godinu dana, nakon što je Orbán u više navrata odbijao podržati zajedničke odluke o Ukrajini.
EU lideri podijeljeni oko otvaranja diplomatskih kanala prema Rusiji
Pokušaj Coste da otvori diplomatske kanale s Rusijom u kontekstu mogućih mirovnih pregovora izazvao je podijeljene reakcije među čelnicima Europske unije na samitu u Bruxellesu u četvrtak navečer.
Njemački vladini izvori taj su potez opisali kao “uvredu”, ocijenivši ga neusklađenim i neprofesionalnim, dok su pojedini čelnici upozorili da još nije došlo vrijeme za razgovore s Moskvom. Drugi su, međutim, inicijativu pozdravili.
“Nismo vidjeli stvarnu spremnost Putina na ozbiljne pregovore, a tu sve počinje”, rekao je nizozemski premijer Rob Jetten.
Španjolski premijer Pedro Sánchez poručio je da je Madrid spreman podržati sve inicijative koje mogu dovesti do mira i okončanja rata u Ukrajini, dok je austrijski kancelar Christian Stocker naglasio važnost dijaloga.
“Uvijek sam za dijalog i otvaranje komunikacijskih kanala jer svaki mir počinje razgovorom”, rekao je Stocker.
Dužnosnik EU-a potvrdio je da je u posljednjim tjednima bilo kontakata na diplomatskoj razini radi uspostave komunikacije s Moskvom, ali da stvarni pregovori nisu vođeni.
“Riječ je o uobičajenom uspostavljanju diplomatskih kontakata, bez sadržajnih razgovora i bez pregovora”, rekao je dužnosnik, dodajući da je cilj bio osigurati spremnost EU-a za trenutak kada se stvore uvjeti za pregovore.
Odnosi Bruxellesa i Moskve duboko su narušeni nakon ruske aneksije dijelova Ukrajine 2014. godine, a od početka pune invazije 2022. praktički su zamrznuti.
U zajedničkom priopćenju čelnici EU-a poručili su da podržavaju diplomatske inicijative za okončanje rata te da Unija ostaje spremna dodatno pojačati svoj angažman.
Također su pozvali Rusiju da pokaže “stvarnu spremnost za mir”, pristane na bezuvjetan i trenutačan prekid vatre te uđe u ozbiljne pregovore o pravednom i trajnom miru.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je tijekom samita informirao čelnike o stanju na bojištu, a u Bruxellesu se pojavio prvi put otkako je Orbán napustio dužnost.
Na kraju samita raspravljalo se i o gospodarskoj konkurentnosti Unije te odnosima s Kinom, a u petak su na dnevnom redu pregovori o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje 2028. – 2034, koji bi mogao iznositi između 1000 i 2000 milijardi eura.