Znanstvenici pretpostavljaju da će oko 1,6 tona krhotina uspjeti doći do Zemljine površine, a mogli bi padati brzinom od oko 450 km/h. Najteži dio satelita je upravo njegov optički sustav sastavljen od brojnih stakala i mehaničkih struktura.
Vjerojatnost je 1:2000 da će djelovi satelita pasti na nekoga na Zemlji. Njemački ROSAT, odnosno Roentgen Satellite, u zemljinu je orbitu pušten 1990 i funkcionirao je idućih 9 godina. Stručnjaci sada pokušavaju predvidjeti kada i gdje bi mogao pasti. Satelit nema vlasti tipogonski sistem, pa ga se ne može vratiti u kontroliranim uvjetima. Kao dan kada bi dijelovi satelita mogli pasti na Zemljinu površinu, za sada se spominju subota i nedjelja.
Najčitanije
