Banja Luka: Hrvatska nam je zbog hidroelektrane dužna 100 milijuna eura

Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik izjavio je kako Hrvatska elektroprivreda (HEP) duguje hidroelektranama na Trebišnjici 200 milijuna konvertibilnih maraka (oko 100 milijuna eura) te da bi taj slučaj mogao završiti i na nekom od sudova.

Pročitajte i ovo potvrdili iz udruge franak Dobra vijest za građane koji su konvertirali kredite iz franka u euro: Poznato tko ima pravo na odštetu Oglasilo se Ministarstvo Dozvole za izgradnju hidroelektrane na Uni proglašene ništavnima: "Nismo imali nikakvih saznanja, nije bila podnesena žalba"

"Za pokretanje sudskog postupka nikada nije kasno, no s obzirom na to da s Hrvatskom moramo riješiti problem plovnosti rijekom Savom te da imamo dodirnih točaka oko autocesta, imovinskih odnosa, problema u vezi s gradnjom hihroelektrane 'Dubrovnik II', logično je da problem duga riješimo dogovorom", izjavio je Dodik kako ga citiraju banjalučke "Nezavisne novine".

Stajalište Vlade RS je kako je HEP samovoljno odstupio od ugovora o gradnji hidroelektrane "Dubrovnik I", kojim je prvotno bilo predviđeno da se za potrebe Hrvatske koristi 30 posto električne energije koja se tamo proizvede. Na temelju činjenice kako se iz tih pogona na teritorij BiH odnosno RS isporučuje oko 50 umjesto dogovorenih 70 posto struje, u Banjoj Luci su izračunali kako im je Hrvatska po toj osnovi dužna 100 milijuna eura.

Dodik se potužio kako Hrvatska uopće ne pokazuje razumijevanje za stajališta i zahtjeve iz RS navodeći kao primjer da su INA-i vraćene benzinske crpke na području tog entiteta dok, primjerice, starom vlasniku nije vraćeno niti jedno odmaralište banjalučkih tvrtki na jadranskoj obali.

Pritisci na vlasti BiH da pitanje raspodjele električne energije pokrenu i na međudržavnoj razini stižu iz Parlamenta BiH.

Zastupnik Slobodan Šaraba izjavio je sarajevskom "Oslobođenju" kako će tražiti da BiH tuži Hrvatsku ne riješi li se ovaj problem najkasnije do sredine naredne godine. Šaraba je zatražio od Vijeća ministara BiH da ovo pitanje uvrsti na prvu narednu sjednicu Međudržavnog vijeća za suradnju između Hrvatske i BiH. On podsjeća kako su BiH i Hrvatska, na temelju sporazuma iz 1965. godine, zajednički gradile tri elektrane: "Grančarevo" u Trebinju snage 120 megavata, "Plat" od 210 megavata i "Goricu" kod Trebinja snage 10 megavata.

BiH je u projekt uložila 420 milijuna tadašnjih dinara, a Hrvatska 150 milijuna, a dogovoreno je da se raspodjela struje odvija u omjeru 78 prema 22 posto u korist BiH.

Tu suradnju prekinuo je rat, a Šaraba navodi kako se struja iz Plata od 1993. novim zasebnim razvodnim postrojenjem usmjerava prije svega za potrebe Hrvatske, a tek manjim dijelom i za BiH.

"Gubici su ogromni i to se više ne može tolerirati", izjavio je Šaraba istaknuvši kako je riječ o državnom pitanju koje se tako treba i rješavati.

Sličnih sporova BiH ima i sa Srbijom. S Elektroprivredom te zemlje, primjerice, ni do danas nije riješeno pitanje naknade za zemljište kod Zvornika, koje je potopljeno zbog potreba obližnje hidroelektrane. Srbija je naknadu za to prestala plaćati na početku rata i nikada je nije obnovila.