više od 160 poginulih

Ekstremno vrijeme sve je češće, a stručnjaci upozoravaju na kobnu grešku koja se dogodila u Španjolskoj: "Kasnili su 24 sata"

Piše Karla Trstenjak/DNEVNIK.hr, 31. listopada 2024. @ 19:23

Aktualno Galerija

Branko Grisogono, atmosferski fizičar Foto: DNEVNIK.hr

Razlog poplava - 1 Foto: DNEVNIK.hr

Razlog poplava - 2 Foto: DNEVNIK.hr

Razlog poplava - 3 Foto: DNEVNIK.hr +1

Galerija 1/6 >>

Atmosferski fizičar za Dnevnik Nove TV objasnio je na koji su način španjolske vlasti pogriješile i ugrozile živote svojih građana.

Ekstremnim vremenskim pojavama posljednjih godina sve češće svjedočimo. Meteorolozi upozoravaju, pale se alarmi i tako najavljuju jaka nevremena. Ekipa Dnevnika Nove TV pitala je stručnjake zašto je to tako i što nas čeka u budućnosti.

Slike poput onih koje posljednjih dana dolaze iz Španjolske sve su češće. Stručnjaci objašnjavaju - to je bilo očekivano.

"Ekstremni događaji sve su češći u sve toplijoj klimi, kao bilo kojem energetskom sustavu - što je više energije, on lakše preskače iz jednog stanja u drugo stanje. Ne treba mu puno vremena da prijeđe iz perioda suše u bujične poplave, grmljavine, sijevanje, tuču i tako dalje. Takvi ekstremi su, nažalost, statistički i dinamički očekivani i oni se sad, nažalost, ostvaruju čak jače nego što smo očekivali", rekao je atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono.

Profesor Grisogono dodaje da ekstremne događaje u budućnosti možemo očekivati češće i više.

"To ne znači da će svaka sezona imati sve više i više takvih oluja. To nije monotoni trend, već on ima na sebi urođene prirodne oscilacije i manjkove toga, ali trend je i više nego očit", rekao je Grisogono.

Moćna ciklona Španjolskoj je donijela multićelijske kumulonimbuse koji su proizveli tornada. U jednom danu pala je godišnja količina oborina. Jesu li Španjolci zakasnili s upozorenjima?

"Upozorenja su mogla i trebala doći barem u nedjelju navečer ili ponedjeljak ujutro, a oni su kasnili još oko 24 sata. To treba još više usavršiti", objasnio je atmosferski fizičar.

Ovakvi događaji, kaže, u nešto manjem obimu mogući su i kod nas. Ističe da meteorolozi ne mogu reći u koje će točno vrijeme koju točno ulicu pogoditi oluja, ali…

"Srećom, može se znati 24 sata i prije šire područje gdje će se dogoditi takvo olujno nevrijeme. Zato što mi poznajemo mehanizme kako se to događa, ali ne poznajemo dovoljno dobro okidače, gdje će doći do okidanja takvih olujnih nevremena. U simbiozi s numeričkim modelima treba koristiti i radare i satelitske podatke, iz njih se već može nekoliko sati unaprijed, znači, ako vi znate šest sati unaprijed da je to debelo crveni alarm, da ne kažem crni, onda treba poduzimati sve moguće mjere upozorenja", rekao je Grisogono.

Ljudi upozorenja trebaju shvatiti ozbiljno kako bi zaštitili svoje živote i imovinu. Nova TV redovito prenosi upozorenja na opasne vremenske pojave koje izdaje Državni hidrometeorološki zavod.