Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta, obratio se zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću otvorenim pismom. Kao predsjednik Vladina Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, Penava je žestoko reagirao na manifestaciju kojom se obilježava oslobođenje Zagreba od vlasti NDH-a.
"Ovim vam putem želim skrenuti pozornost da podržavanjem paljenja
Trnjanskih krjesova ove subote u Zagrebu vaša stranka i vi osobno svima u Hrvatskoj šaljete tragičnu političku poruku. Za vas je 8. svibnja dan oslobođenja, dok su za tisuće obitelji u Zagrebu i Hrvatskoj taj dan i oni koji su uslijedili početak patnje, otimanja imovine, sustavnih likvidacija, nestanaka i grobova bez imena", napisao je Penava.
Kaže da Zagreb 1945. nije bio oslobođen, već ispražnjen grad.
"U njega su 8. svibnja umarširale komunističke postrojbe, ali ne da bi ga oslobodile jer u gradu nije bilo nacista ni fašista, već da bi u njemu uspostavile novu vlast. Strahovlada koja je uslijedila, a koju osuđuje sav civilizirani svijet stavljajući znak jednakosti između komunizma te nacizma i fašizma, počiva na kostima žrtava koje su sustavno smaknute bez suda. Danas, osam desetljeća kasnije, pod nogama Zagrepčana još uvijek leže kosti ljudi koji nisu dostojno
pokopani", dodao je predsjednik Domovinskog pokreta.
U nastavku je naveo da su na Tuškancu ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 102 osobe, na području Gračana 294 osobe, među kojima 63 maloljetnika, od kojih čak 16 djece mlađe od 14 godina te dvije žene. U Savskoj 77, kod Učiteljskog fakulteta, pronađene su dvije masovne i jedna pojedinačna grobnica s posmrtnim ostacima najmanje 25 osoba, navodi Penava i nabraja i tri žrtve iz Čučerja te još dvije masovne grobnice s posmrtnim ostacima najmanje
23 žrtve u šumi Lešće.
"A to je, nažalost, tek početak i Hrvatska će još godinama svjedočiti iskopima i bolnim sudbinama", piše u otvorenom pismu.
Kao prilog svojoj tezi da kraj iskapanja žrtava još nije blizu naveo je primjer Slovenije, koja je u devet godina došla od 40 do 594 lokaliteta te procjenjuju da ih je oko 750.
"Službeni podaci iz Slovenije govore da je nakon kraja rata na njihovu teritoriju likvidirano čak 100 tisuća pripadnika 'drugih naroda bivše Jugoslavije', uglavnom Hrvata. A koliko je tu, gradonačelniče, bilo Zagrepčana koji krvnike nisu dočekali na kućnome pragu, već su bježeći od neizvjesnosti i očekivanog terora na kraju skončali po slovenskim jamama? To je Zagreb koji vi ne želite vidjeti. To je lice tzv. oslobođenja koje slavite. Obitelji tih ljudi još uvijek čekaju istinu i pravdu. I grob na kojemu će zapaliti svijeću", napisao je Ivan Penava.
"Zamuckujete dok osuđujete svaki zločin, uz nezaobilazni 'ali' kad govorite o zločinima crvene Partije. Za žrtve komunističkog režima u gradu kojem ste gradonačelnik niste pokazali ni minimum pijeteta. To je vaš politički izbor kojega bi se većina sramila", dodao je.
Kaže i da je ova tema dugo gurana pod tepih.
"Znam i da je u prvim mjesecima poraća u Zagrebu djelovalo 7 logora. U izvješću Glavnoga štaba Jugoslavenske armije za Hrvatsku od 16. svibnja 1945. navodi se da se u logorima Prečko, Vrapče i Zagreb nalazi približno 20.000 zarobljenika. Postoji i Rankovićev dopis OZNA-i za Hrvatsku od 15. svibnja 1945., u kojem prigovara i navodi da je u 10 dana u Zagrebu strijeljano samo '200 bandita'. Važno je naglasiti da se taj podatak o 200 likvidiranih odnosi samo na civile koje je u Zagrebu obradio II. odsjek OZNA-e, dok su vojni zarobljenici bili u nadležnosti drugog odsjeka", piše Penava.
"Prestanite se praviti da se nakon 8. svibnja 1945. u Zagrebu nije dogodilo ništa loše. Prestanite relativizirati zločine i zločinački karakter komunističkog režima", naveo je i zatražio zagrebačkog gradonačelnika da osudi jugoslavenski komunizam i njegove egzekutore.
"Od vas očekujem da Grad Zagreb pruži punu suradnju svim nadležnim državnim tijelima u istraživanju, pronalasku, ekshumaciji i dostojnom pokopu žrtava poraća na području Zagreba. Očekujem da kao gradonačelnik obiđete sva mjesta masovnih grobnica i zapalite svijeću. Prestanite negirati najveći zločin u Europi nakon kraja Drugog svjetskog rata! Očekujem i da Zagreb prestane biti grad selektivnog sjećanja. Istinu ne možete zakopati ignoriranjem kostiju nevinih ljudi. Zato vas javno pozivam da ne palite plamen čije posljedice ne možete kontrolirati. Povucite počasno pokroviteljstvo Grada Zagreba i ugasite Trnjanske krjesove", završio je Penava.
