Ističući da je gotovo 12-ogodišnja odsutnost iz političkog života Šešelja znatno udaljilo od realnosti i da "neke ideje poput priče o Velikoj Srbiji više nisu tema na domaćoj političkoj sceni", Milivojević kaže da u ovom trenutku "maksimalan domet vođe radikala i njegove SRS može biti da prijeđu izborni prag, ali ne mnogo više od toga".
Radikalnu retoriku pregazilo vrijeme
Srpska radikalna stranka na posljednjim je izborima osvojila 2,01 posto glasova i ostala je izvan parlamenta ne dosegnuvši izborni prag od pet posto, čime je samo nastavljen njen pad nakon što su sadašnji predsjednik države i premijer Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić nekoliko godina nakon Šešeljava odlaska u Haag iz SRS-a izdvojili frakciju koja je kasnije prerasla u Srpsku naprednu stranku (SNS), stranku koja je na čelu danas vladajuće koalicije u Srbiji.
Cvijetin Milivojević, dugogodišnji novinar i vlasnik agencije za odnose s javnošću "Pragma", naglašava da Šešelju, kani li se ozbiljnije uključiti u politički život, predstoji "prekomponirati svoj politički arsenal i retoriku" i prilagoditi ga duhu modernog političkog vremena, jer kao "ideolog srpskog nacionalizma", kako je sam sebe nazivao, ovog trenutka ne može računati da će radikalima vratiti znatniji dio biračkog tijela.
VIDEO 'Braćo i sestre, Haag me brutalno izbacio iz tamnice!'
"Činjenicu da je Šešelj povratkom stekao izvjesne simpatije i naklonost pa dijelom čak i u krugovima oko Demokratske stranke i oporbenih stranaka, treba gledati u kontekstu otpora u javnosti prema politici Aleksandara Vučića i Tomislava Nikolića, a ne Šešeljeve moći i popularnosti koju je nekoć imao", kaže Milivojević.
Argument da se Šešelj ne snalazi dobro u novim političkim okolnostima za Milivojevića je upravo "brutalna retorika" vođe radikala kojom se, tek što je stigao iz Haaga, obrušio na pokojnog srbijanskog premijera Zorana Đinđića, ubijenog u ožujku 2003. godine, samo nekoliko dana nakon što se Šešelj u veljači dragovoljno predao ICTY-ju.
Na prvoj tiskovnoj konferenciji u četvrtak, samo dan po dolasku iz Haaga, Šešelj je izjavio kako se radovao Đinđićevoj smrti, nazivajući ga "mafijašem i srpskim izdajnikom", a tabloidi bliski srbijanskom premijeru te su izjave danas stavile na udarna mjesta svojih naslovnica.
"Ta brutalna retorika, vjerujem, ne odgovara više ni mnogim njegovim pristašama, a građani koji bi mogli biti njegovo biračko tijelo ne očekuju da neumjesno govori o ubijenom Zoranu Đinđiću jer Srbija sad ima neku drugu političku priču", naglašava Milivojević, uvjeren da će Šešelj svoju politiku korigirati i usmjeriti je prema Nikoliću i Vučiću, jer je znatan dio Šešljevih birača sad uz njih dvojicu.
"Mislim da ga osobni napadi na Nikolića i Vučića neće podići mnogo više od izbornog praga jer je riječ o manje-više istom biračkom tijelu.
Šešelj je pragmatičan političar i prije bih rekao da će mu meta dominatno biti Nikolić, a ne Vučić, što je djelomice pokazao i prvim ocjenama u izjavama po povratku iz Haaga", objašnjava Milivojević, naglašavajući da je "Šešelj pragmatičan" političar koji će nastojati "u hodu" se prilagoditi političkoj sceni u Srbiji i regiji.
"Ne treba zaboraviti da je jedan Šešeljev radikal svojim glasom nedavno pomogao Bojanu Pajtiću sačuvati vladu u Vojvodini te da su dvojica Šešeljivih političkih sljedbenika stala uz Milorada Dodika, koji prikuplja parlamentarnu većinu da formira vladu u Banjaluci", podsjeća
Milivojević ilustrirajući tvrdnju o Šešeljevu političkom pragmatizmu.
Ograničeni tretman u medijima
Ipak, vođa radikala ima dva dodatno otežavajuće faktore - jedan je teško narušeno zdravlje poslije operacije debelog crijeva te metastaze koje su zahvatile jetra, a drugi je, kako tvrdi Milivojević, da će imati "kontrolirani tretman u medijima" ili će "teško imati pristup većini medija na koje velik utjecaj ima Aleksandar Vučić".
Milivojevićeva se teza o "ograničenom i ciljanom tretmanu" Šešelja u srbijanskim medijima može potvrditi i naslovnicama današnjih tabloida bliskih Vučiću, gdje se Šešelja stavlja u prvi plan kroz uvrede na račun Đinđića, kojega se u demokratskoj javnosti Srbije Đinđić doživljava kao proeuropskog političara koji nije uspio provesti demokratske reforme jer je ubijen 2003., nepune tri godine od dolaska na vlast.
Od Šešeljeva dolaska skoro se na prste mogu izbrojati tonski emitirane njegove kritičke izjave na račun aktualne vlasti, ali je u udarnom večernjem dnevniku Radiotelevizije Srbije (RTS), na dan Šešeljeva dolaska iz Haaga, značajno vrijeme dobila predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko s izjavom kako se "predstavljanjem Šešelja žrtvom u javnosti relativiziraju njegovi zločini".
Činjenica da je Biserko konfrontirana Šešelju utoliko je prije upečatljivija što je predsjednica Helsinškog odbora zbog svog antiratnog aktivizma, kritika Miloševićeva režima, čiji je dio bio i Šešelj, te stajalištima o srpskim zločinima omiljena u znatnom dijelu srbijanske javnosti.
Novi test odnosa srbijanske vlasti i medija prema Vojislavu Šešelju i SRS bit će u subotu, kad su radikali u središtu Beograda najavili velik skup i govor svog vođe nakon povratka iz Haaga poslije 11 i pol godina provedenih u pritvoru zbog optužbi za ratne zločine u BiH i Hrvatskoj te protjerivanje nesrpskog stanovništva iz Vojvodine i na području BiH. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
