Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kroz školovanje učimo o toliko važnih revolucionarnih otkrića i znanstvenika koji su došli do njih. Ipak, nekada udžbenici biologije, kemije i fizike ne pričaju o pozadinskoj priči, ni tko je zapravio najviše priodnio nekom izumu. Područje znanosti je jednako tako prožeto stalnim natjecanjem i konkurentima koji su spremni na sve.


 

Prvo otkriće strukure DNK-a

Vezani članci Ashley Massaro (Foto: Instagram) Mozak tragično preminule Playboyeve zečice bit će doniran: Hoće li znanost otkriti uzrok smrti? Znanost je dokazala je li čaša zaista polupuna ili ipak poluprazna Za one kojima treba nacrtati: Je li čaša stvarno polupuna ili poluprazna?

Otkriće oblika DNK-a pokazalo se kao jedno od najpoznatijih i najvažnijih otkrića u znanstvenoj povijesti. To je omogućilo znanstvenicima da doista shvate kako DNK funkcionira i kako se vezuje, što je prethodilo bezbrojnim otkrićima u biologiji.

Znanstvenici koji su "otkrili" dvostruku spiralnu formu osvojili su Nobelovu nagradu za to neprocjenjivo djelo. Nagrada je otišla Jamesu Watsonu, Francisu Cricku i manje poznatom Maurice Wilkinsu 1962. godine. Bio je to rezultat suradnje i zajedničkog napora, ali je glavna suučesnica, Rosalind Franklin, bila jedina koja je ostala bez priznanja.

Ovo je samo jedan od mnogobrojnih slučajeva gdje su žene u prošlosti bile isključene iz znanosti, tako je i ova Nobelova nagrada dodijeljena trojici znanstvenika četiri godine nakon Rosalindine prerane smrti zbog raka jajnika. Da je bila živa možda bi se i mogla izboriti za svoje pravo mjesto.

Iako je Rosalind Franklin radila u istom laboratoriju kao Maurice Wilkins, radili su na različitim projektima, ali su se oboje bavili istraživanjem DNK. Njihov laboratorij je prvi koji je koristio rendgen kako bi gledao strukturu DNK. Na tim slikama, struktura postaje jasnija nego ikad... No u to vrijeme žene nisu imale puni pristup laboratorijima.

Poznato je kako su Rosalind i Maurice bili u svađi, ali iako su bili na istoj razini, Wilkins je tretirao Rosalind kao da je pomoćnica. Vijest o rendgenskim snimkama DNK-a se brzo proširila, a Rosalind su u objavi otkrića pretekli danas poznati Nobelovci Watson, Crick i Wilkins, koji su je samo izbacili s popisa autora.

Teorija evolucije

 

Nakon što se vratio sa svog epskog putovanja koje mu je prvo dalo ideju o evoluciji, ne slijedeći očeve stope, Charles Darwin je ispao iz medicinske škole, a narednih deset godina nastavlja raditi na ideji evolucije. Darwin se tih godina uglavnom bavio bubama kornjašima i pisao svoje kapitalno djelo „Postanak vrsta“ koje je objavljeno 1859. – skoro još deset godina nakon što je završeno.

Dok je radio na knjizi, svoja razmišljanja i crteže je dijelio s mladim Alfredom Russelom Wallaceom. Wallace je bio toliko mlad da je skoro mogao biti Darwinov sin te je bio fasciniran s naturalizmom. Nakon što je čuo Darwinove teorije, došao je do zaključka o evoluciji, isto kao i sam Darwin. Wallace je tada počeo pisati o tome s namjerom da to i znanstveno objavi.

U međuvremenu, Darwin je zadržao svoju publikaciju zbog dva razloga. Prvi je bio zaštititi svoju ženu i kćer, a drugi je bio zbog vjerske zajednice koja ga okružuje. Bojao se kako bi otkriveno ateističko gledište na to kako je čovjek postao moglo probuditi gnjev i nasilje razlitih skupina. Iako nije bio posve u krivu, objava njegovog prijatelja je postala prijetnja pa je Darwin na kraju bio prisiljen objaviti svoju knjigu bez daljeg zadržavanja.

Teleskop

Većina nas povezuje prva otkrića zvijezda i astronomije s Galileom Galilejem iako on nije bio izumitelj teleskopa. Prvi teleskop je izumio Hans Lippershey 1608. godine.

Leće i špijunske naočale izumljene su mnogo godina ranije, ali Lippershey je bio prvi koji je pokušao patentirati cjelovitu kreaciju teleskopa. Premda mnogi ljudi priznaju izum samo njemu, Lippersheyju je na kraju odbijen patent, da bi u konačnici službeno bio odobren trojici muškaraca: Lippersheyju, Zachariasu Jansenu i Jacobu Metiusu.

Otprilike godinu dana nakon tog izuma Galileo je radio na jednostavnom teleskopu koji je koristio jednu konkavnu i jednu konveksnu leću kako bi se objekti pojavljivali veći i bliži. Jedne večeri je uspio napraviti iznimno poboljšanje, a nakon što je sljedećih dana usavršio svoj novi teleskop, predstavio je ideju Senatu, što je dovelo do toga da mnogi vjeruju kako je sam Galileo izumio teleskop.

Televizija

Televizija možda ne zvuči kao "znanstveno" otkriće, ali svaki dio te tehnologije koju koristi na neki način dolazi od znanosti. Tehnički aspekti televizije su vrlo znanstveni iako televizija nije alat koji se koristi za napredovanje znanosti općenito.

Tko je zaslužan za izum televizije raspravlja se već duže vrijeme. Iako je bilo nekoliko preliminarnih izuma vezanih za slanje slike i zvuka bežično, moderni TV svodi se na dvije osobe, a oboje su radili na izumu u isto vrijeme: Amerikanac Philo Taylor Farnsworth i Rus Vladimir Kosma Zworykin. U konačnici, Farnsworth je dobio autorsko pravo na prodaju TV-a, iako je Zworykin prvi koji je dobio patent za izum.

Zworykin je stekao patent za ikonoskop, cijev za elektronsko skeniranje koja je korištena za projektiranje slike. Kratko vrijeme kasnije, Farnsworth je mogao prikazati prenesene televizijske signale pomoću minimalno promijenjenog dizajna izvornog elektronskog skenera.

Ove razlike su raspravljane godinama i konačno su završile na sudu. Iako je Zworykin izumio izvornu ideju, sustav nije bio potpuno funkcionalan sve dok ga Farnsworth nije uskladio. Slučaj je riješen kada je kao svjedok pozvan Farnsworthov učitelj znanosti. Prema njegovom svjedočenju Farnsworth je rekao učitelju svoju ideju za elektronsku cijev za skeniranje kad je imao već 14 godina.

AIDS

U prvim velikim izbijanjima bolesti, panika od AIDS-a bila je široko rasprostranjena jer nitko nije znao što je uzrokovalo bolest, manjak informacija je doveo do toga da su ljudi čak mislili kako se prenosi zrakom.

Znanstvenici su počeli pažljivo proučavati virus, ali se virus stalno mijenjao i svaki pomak se bilježio kao otkriće pa je bilo uistinu teško pratiti tko je sve sudjelovao i koliko su značajne razlike u otkrićima zbilja bile.

Godine 1983. Luc Montagnier iz Pariza pronašao je virus za koji se vjeruje da je odgovoran za AIDS pod nazivom lymphadenopathy retrovirus (LAV). Međutim, kada je Montagnier poslao svoj virus da se prouči dalje, slučajno je poslao drugačiji i snažniji uzorak zvan LAI.

Oko tog vremena, čovjek po imenu Robert Gallo otkrio je virus za koji je vjerovao da je odgovoran za AIDS: takozvani IIIB. Montagnier i njegov partner, Francoise Barre-Sinoussi, konačno su osvojili Nobelovu nagradu za svoje otkriće iako je Galloov virus bio gotovo identičan LAI-u.

Atomska bomba

Natjecanje u izumu atomske bombe se nastavlja i danas, a u svojim početcima je imao još više kontroverzi tko je bio „prvi“.

Tijekom Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez uložio je ogromne napore kako bi otkrio tajne atomske bombe u SAD-u i Britaniji. Istraživanje je započelo u Velikoj Britaniji 1941. godine, tada se samo nagađalo da su Sovjeti godinama slali špijune, ali nijedan nikad nije uhvaćen.

Sovjeti su napravili vlastitu bombu samo četiri godine kasnije, pa je postalo jasno kako su sigurno imali neke "posuđene" informacije.

Električna žarulja

Thomas Edison imao je nekoliko konkurenata u nastojanju da izumi žarulju. Najznačajniji je bio Josip Swan. Ovaj dvojac se godinama natjecao u izumima, a žarulja je jedan od važnijih.

Swan je počeo eksperimentirati sa žaruljama prije Edisona, ali tehnologija još nije bila na razini da bi se moglo išta dalje. Za usisavanje zraka iz žarulja bile potrebne su vakuumske pumpe koje su tek 10 godina nakon što je Swan počeo eksperimentirati, postale dovoljno jake. Swan je svoju veliku žarulju predstavio u veljači 1879., osam mjeseci prije nego što je Edison predstavio svoju.

Međutim, Swanova žarulja trebala je vrlo snažnu električnu struju koja je uzrokovala da žarulja postane vruća i sjajna, što nije bilo održivo. Iako je Swan prvi izumio radnu žarulju, Edison se pobrinuo na razradi ideje te je napravio žarulju upotrebljivu u svakodnevnom životu.

Telefon

Iako je Alexander Graham Bell poznat zabilježen kao izumitelj telefona, to samo znači da je njegovo ime na patentu. Bella su preduhitrili Elisha Gray i Antonio Meucci, koji su izumili govorni telegraf.

Meucci je bio talijanski useljenik kojem je pripisan izum telegrafa nekoliko godina prije Bellovog izuma. Telegraf je 2002. godine priznao američki Zastupnički dom SAD-a kako bi odao počast Meuccijevim kreacijama.

Još zanimljiviji je slučaj Elishe Graya. On i Bell su istog dana poslali odvjetnike u patentni ured da dobiju titulu izumitelja telefona – bio je to 14. veljače 1876. Gray, tada profesor na fakultetu, nije dobio patent samo zato što je Bellov odvjetnik došao u ured prvi. Priča kaže da je Bellov odvjetnik bio peti u redu za patente dok je Elisha Gray bio 39.

Kromosomi spola

Iako se iz današnje perspektive čini čudno, Nettie Stevens napravila je ogroman skok u znanosti kada je dokazala da seks ne određuju okolišni čimbenici. Kroz njezin rad na crvima i malim morskim bakterijama otkrila je specijalizirane seks kromosome koji potiču rast hormona koji određuje spol, što je česta pojava među mnogim vrstama.

Stevens je bila iznimno uspješna znanstvenica, diplomirala je na fakultetu u vrijeme kada su žene u znanosti bile vrlo rijetke, stekla je magisterij iz biologije, a potom je nastavila studirati u Njemačkoj i stekla doktorat 1903. godine. Glavni je problem Stevens imala sa stjecanjem kredibiliteta kod svojih nadređenih. Mnogi ljudi je nisu ozbiljno shvaćali jer je bila žena. Zanemarili su njezina otkrića i njezine ideje.

Dok je radila na doktoratu, imala je troje muških nadzornika koji su nadgledali njezin posao: Thomas Hunt Morgan, Edmund Wilson i M. Carey Thomas. Objavila je svoj rad kao studentica i umrla od prerane smrti od raka dojke 1912. godine. Zbog svoje rane smrti nikada nije stekla titulu profesora, što znači da su trojica nadređenih dobili najveći dio kredita za njezino istraživanje.

Zvjezdana prašina

Cecilia Payne-Gaposchkin jedna je od najpoznatijih astronoma u povijesti. Uspješno je odredila sastav prave zvjezdane prašine u svojoj doktorskoj disertaciji 1925. godine. Ova priča je još jedna tužna priča o ženi kojoj se nije odobrio patent zbog nikakvog pravog razloga.

Kao dio njezine teze, Payne-Gaposchkin je zaključila da su zvijezde uglavnom sastavljene od vodika i helija. Ovoj ideji se suprotstavio znanstvenik Henry Norris Russell, koji je smatrao da su zvijezde napravljene iz istih materijala kao Zemlja. Payne-Gaposchkin je, naravno, na kraju bila u pravu.

Budući da Harvard nije odobravao doktorske studije za žene u to doba, Stevens je dobila prvi doktorat iz astronomije na Fakultetu Radcliffe. Njezine su kolege opisale njezin rad kao "najbriljantniju doktorsku disertaciju ikad napisanu u astronomiji".

Payne-Gaposchkin nije dobila titulu profesora do 1956. godine, kada je Harvard napokon postao više otvoren prema ženama. Njezina djela objavljena su posthumno, a oni koji su objavljeni tijekom njezinog života pojavili su se s glavnim autorom pod muškim imenom.

Čak i kada je postala punopravna profesorica koja je držala redovitu nastavu, Harvard nije objavio njezine radove u svojim katalozima. Payne-Gaposchkin danas ima sva prava za svoje otkriće.

Izvor: ListVerse