Prvi rezultati DIP-a: Zoran Milanović u prednosti, slijedi ga Kolinda Grabar-Kitarović, a treći je Miroslav Škoro

Miroslav Škoro - 21,78%.

Izlazne ankete predvidjele prednost Zorana Milanovića

Izlazne ankete predviđaju da u drugi krug idu Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović, no s drugim krugom izlaznih anketa smanjila se dodatno razlika između predsjednice i Miroslava Škore.

U nedjelju 22. prosinca 2019. održao se prvi krug predsjedničkih izbora, a prema izlaznim anketama u drugi krug ulaze Zoran Milanović osvaja 28,69% i Kolinda Grabar-Kitarović 25,63% dok Miroslav Škoro osvaja 24,26% glasova.

Slijede Mislav Kolakušić s 6,2 posto, Dario Juričan s 4,8 posto, Dalija Orešković s 3,4 posto, Ivan Pernar s 2,8 glasova, Katarina Peović s 1,1 posto i Kovač s 1,1 posto, te Nedjeljak Babić s 0,45 i Anto Đapić s 0,37 posto glasova.

Uzbudljiva kampanja

U nedjelju 22. prosinca 2019. održat će se prvi krug predsjedničkih izbora. Ako nijedan kandidat ne osvoji natpolovičnu većinu u prvom krugu utrke za predsjednika Republike Hrvatske, na birališta ćemo ponovno početkom iduće godine – 5. siječnja 2020.

Kampanja za predsjedničke izbore zahuktala se, a 11 kandidata više je no što smo očekivali. Ipak, tri su najistaknutija – aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro.

Posljednje istraživanje Dnevnika Nove TV čiji su rezultati objavljeni u petak pokazuju kako su Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović poravnani. Kandidat SDP-a tako bi osvojio 24,3, a kandidatkinja HDZ-a 24,2 posto birača. U odnosu na prethodno istraživanje DNEVNIKA NOVE TV Milanović nije ni dobio ni izgubio potporu, ali Kolinda Grabar-Kitarovic izgubila je 3 postotna poena u tom razdoblju.

Miroslav Škoro završnicu kampanje dočekao je s potporom od 18 posto. A još početkom kampanje mogao je računati na 23 posto potpore. Podsjećamo, tada su tri kandidata bila unutar statističke pogreške. Kolinda Grabar-Kitarović na 27,4, Zoran Milanović na 24, a Miroslav Škoro na 23 posto.

Što kažu posljednje ankete

Mislav Kolakušić tjednima gubi potporu i prije otvaranja birališta može računati na 5,5 posto (na početku kampanje imao je 8,2 posto). Ivan Pernar pak malo je popravio osobni rejting, ali daleko je od drugog kruga. Trenutačno bi za njega glasovalo 3,4 posto ispitanika.

Dario Juričan ili Milan Bandić svojim performansima protiv zagrebačkog gradonačelnika popravio je rejting i sada ima 3,3 posto. Dalija Orešković malo je prikupila birača, ali i dalje je to nedovoljno za 2. krug. Pred izbore može računati na potporu od 2,8 posto.

Dejan Kovač, kandidat HSLS-a, kampanju nije iskoristio i može računati na 2,3 posto potpore.

Katarina Peović, kandidatkinja nove ljevice, u kampanji je prikupila potporu, ali daleko je od toga da ozbiljno ugrozi bilo koga. Može računati na 1,4 posto.

Anto Đapić kao i na početku kampanje i sada je na začelju s potporom od 1,1 posto, a Nedjeljko Babić još gore stoji – trenutačno ima 0 posto potpore.

Zanimljivo je u odnosu na istraživanje s početka kampanje da je broj neodlučnih porastao s 8 na 13,6%.

Tko pobjeđuje u drugom krugu?

Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi u drugom krugu 43,1 posto, a Zoran Milanović 40,9 posto. Svoj glas ne bi dalo nikome niti bi izašlo na birališta 11 posto ispitanika, a ne zna još 5 posto.

Kolinda Grabar-Kitarović može računati u drugom krugu na 47 posto birača Miroslava Škore, 39 posto neodlučnih, ali i 37 posto birača Ivana Pernara. Zoran Milanović pak u drugom krugu dobiva većinu glasova Mislava Kolakušića, Darija Juričana, Dejana Kovača, Dalije Orešković i Katarine Peović.

U slučaju da se u drugom krugu nađu Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro vodila bi se mrtva utrka. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 38,2 posto, a Miroslav Škoro 36,2 posto. Na birališta ne bi izašlo 19,7 posto građana koji su glasovali u prvom krugu. Ne zna njih 5,8 posto.

Miroslav Škoro je u odnosu na početak kampanje izgubio prednost od 11 postotnih poena. Što se dogodilo? Pa birači ostalih kandidata u manjem broju mu daju potporu ili neće izaći na birališta. Kao što će većina Milanovićevih birača, budu li morali u drugom krugu birati između Škore ili Kolinde Grabar-Kitarović, ostati doma. Doma će većinom ostati i birači Mislava Kolakušića ili Ivana Pernara.

Miroslav Škoro ako bi ušao u drugi krug pobijedio bi Zorana Milanovića i on bi dobio 47 posto, a Zoran Milanović 37,5 posto. Na birališta ne bi izašlo 10,6 posto birača, a ne zna njih 4,9 posto.

Miroslav Škoro mogao bi pobjedu zahvaliti i činjenici da bi mu potporu dalo 70 posto HDZ-ovih birača, odnosno Kolinde Grabar-Kitarović.

11 kandidata

Za predsjedničke izbore raspisane za 22. prosinca birači se trebaju dobro informirati. Kome dati svoj glas često nije jednostavna odluka.

Predsjedničkih kandidata je 11: Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dejan Kovač, Dalija Orešković, Dario Juričan, Nedjeljko Babić, Anto Đapić i Katarina Peović.

Kad je prvi, a kad drugi krug

Prvi krug predsjedničkih izbora održat će se u nedjelju 22. prosinca 2019. Kako se sada čini, male su šanse da u tu nedjelju dobijemo predsjednika, pa će rasplet ostati za drugi krug, koji će se održati početkom iduće godine, 5. siječnja 2020.

Birališta će se na izborne dane u Hrvatskoj otvoriti u 7 ujutro te zatvoriti u 19 sati navečer. U tom trenutku bit će poznato koji kandidat ima prednost prema izlaznim anketama, a ne bismo dugo trebali čekati ni do objave prvih neslužbenih rezultata DIP-a.

Održano sučeljavanje

Tko je najmanje pristojan, a kome upečatljiva samo kravata? Grabar-Kitarović kao školarka s tremom, Škoro neočekivano flah, Milanović nije posebno briljirao, analizu retorike i komunikacije na sučeljavanju donosi Gabrijela Kišiček, komunikacijska stručnjakinja koja će kandidate analizirati i u izbornoj noći.

''Sučeljavanje predsjedničkih kandidata na javnoj televiziji sigurno neće puno pridonijeti donošenju odluke o tome kome dati svoj glas. I pitanja i odgovori bili su, na neki način, očekivani. Toliko očekivani da je to razočaravajuće. Čuli smo iste parole koje se ponavljaju u predizbornim govorima, spotovima i promidžbi''.

Kako će izgledati izborni listić i kolika je cijena tiska

Predsjednika Republike među kandidatima na predsjedničkim izborima biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Predsjednik stoluje na Pantovčaku i mandat mu traje pet godina. Na funkciju može biti izabran maksimalno dva puta.

Radnicima u Narodnim novinama treba pet do šest dana da tiskaju ukupno 3 milijuna i 825 tisuća glasačkih listića. Za to će upotrijebiti ukupno 28 tona papira, a tiskanje svakog glasačkog listića stoji 38 lipa. Troškovi se penju do ukupno 2 milijuna i 200 tisuća kuna – jer cijeni listića treba pridodati i troškove oglasa, zapisnika, glasačkih kutija i matrica za slijepe osobe.

Listići se tiskaju na formatu B4, a zbog broja kandidata, njih 11, bit će nešto veći u odnosu na prošle predsjedničke izbore, kad su bila četiri kandidata. Izgled izbornog listića na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj se nije mijenjao od 1992. godine.

Uz glasačke listiće, DIP je naručio i tiskanje ostalog izbornog materijala: zapisnike biračkih odbora, izbornih povjerenstava, plakate.

Ministarstvo objavilo ukupan broj ljudi s pravom glasa

Ukupan broj birača s pravom glasa na nadolazećim predsjedničkim izborima iznosi 3.854.747, objavilo je Ministarstvo uprave. Od tog je broja 3.677.904 birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po općinama i gradovima, a među njima ihe je 11.704 je prethodno registrirano.

Bez prebivališta u Hrvatskoj je aktivno registrirano 176.843 onih koji imaju pravo glasati na izborima za predsjednika Republike.

Najveći je broj registriranih birača u Bosni i Hercgovini, njih 92.663, a najviše ih broji Mostar - 11.704. U Srbiji ih je registrirano 29.592, a u Njemačkoj više od 29.000.

DIP: Svi kandidati u zakonskom roku dostavili izvješća o financiranju kampanje

Svih 11 predsjedničkih kandidata ispunilo je zakonsku obvezu i u roku Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavilo prva izvješća o financiranju izborne promidžbe za predsjedničke izbore, potvrdio je u nedjelju glasnogovornik i član Povjerenstva Slaven Hojski.

Predsjednički su kandidati morali izvijestiti o troškovima koje su imali bilo u neslužbenoj, bilo u službenoj promidžbi, o donacijama koje su dobili, o medijskom oglašavanju i popustima koje su dobili.

Predsjednički kandidati potrošili su nešto manje od sedam milijuna kuna na svoje izborne promidžbe do ovog vikenda, pokazuju prva financijska izvješća koja je Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo u ponedjeljak na svojim stranicama.

Objavljene su liste donatora i iznosi koje su oni uplatili kandidatima na predsjedničkim izborima, a prikazani su i dosadašnji troškovi kampanje.

Slijedeće financijsko izvješće koje kandidati moraju podnijeti je ono završno, cjelovito koje će dati pravu sliku financijskog dijela njihove promidžbe, a dužni su ga objaviti do 21. siječnja.

Gdje pratiti kampanju i izbornu noć

Vrhunski i iskusni reporteri pratit će kandidate cijelu izbornu kampanju u formi izvještaja, javljanja uživo, intervjua, istraživanja i sučeljavanja na Novoj TV. Na sam dan izbora 22. prosinca emitirat će se poseban izborni program.

Sve relevantne informacije pratite i na portalu DNEVNIK.hr, koji aktivno prati kampanju u posebnoj rubrici portala ''Predsjednički izbori'', kao i na društvenim mrežama. Za digitalne kanale kreirani su posebni sadržaji poput vodiča izbora, anketa i infografika.

U danu izbora donosimo rezultate, analize i predviđanja ishoda drugog kruga.