Zoran Milanović pobijedio je na predsjedničkim izborima 5. siječnja 2020. godine i postao peti predsjednik Republike Hrvatske. Protukandidatkinju, dotadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, pobijedio je sa 104.901 glasom prednosti. Milanović je na izborima dobio 1.034.389 glasova.
Rođen je 30. listopada 1966. u Zagrebu.
Bio je dijete sa zagrebačkog Trnja. Priznao je da je bio pomalo divlji te da se znao i potući.
Srednju školu završio je u Centru za upravu i pravosuđe, a potom je upisao Pravni fakultet u Zagrebu. Sveučilišnu nastavu počeo je pohađati godinu kasnije zbog služenja vojnog roka.
Bio je uspješan student i dobitnik Rektorove nagrade.
Nakon završetka fakulteta zaposlio se na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a od 1993. godine radi u Ministarstvu vanjskih poslova. Godinu kasnije kao pripadnik OESS-a otišao je u mirovnu misiju u Azerbajdžan.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Zoran Milanović imenovan je 1996. savjetnikom u hrvatskoj misiji u EU-u i NATO-u u Bruxellesu, gdje je 1998. završio poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava te stekao titulu magistra.
Krajem 1999. godine sa suprugom Sanjom Musić vratio se u Zagreb i učlanio u SDP.
Rođaci: Izgleda malo ružniji
Milanovićeva strina Marija uvijek je puna bila riječi hvale o svom Zoranu. "Bistar, pametan, volio je čitati, igrati se s djecom, volio je sve što i druga djeca. Ništa posebno", rekla je svojedobno za Novu TV.
Rođaci su tad rekli da se Milanović u četiri godine, koliko je bio premijer, fizički malo promijenio.
"Nema velike razlike, isti je, osim izgleda, malo mi je ružniji. Ostario je čovjek, politika ga je bacila 20 godina unazad u 4 godine", istaknuo Ante Milanović, rođak bivšeg šefa SDP-a. "Pošten, nadam se, tko to može garantirati za koga? Sigurno je pametan, to bez daljnjeg", dodao je.
Kao dijete, Milanović je često dolazio u Glavice Donje nedaleko od Sinja, rodno mjesto svog oca. "Mislim da bi bolje prošao vani, naši ljudi ne vole pametne. On da je uvezen izvana, on bi ovdje još bolje prošao", dodala je strina Marija.
Da ima krsno ime Marjan, saznao je kada je baka s majčine strane otkrila da ga je tajno krstila.
Uspon na stranački vrh
Kada je u travnju 2007. godine preminuo tadašnji čelnik stranke Ivica Račan, u SDP-u su tek nešto više od pola godine prije izbora morali organizirati izvanredne unutarstranačke izbore, a Milanović je objavio kandidaturu za predsjednika.
Početkom lipnja 2007. izabran je za predsjednika SDP-a, a poziciju je potvrdio i na redovnim stranačkim izborima u svibnju 2008. godine. Na čelno mjesto stranke biran je i 2012. godine, kada je također bio jedini kandidat za predsjednika SDP-a. Za predsjednika SDP-a izabran je i 2016., kada na unutarstranačkim izborima pobjeđuje protukandidata Zlatka Komadinu.
Sa SDP-om je na parlamentarnim izborima u studenom 2007. doživio poraz, pa je iduće četiri godine bio na čelu oporbe kao predsjednik SDP-a, ali i saborski zastupnik.
Savjetovao albanskog premijera
Više sreće na izborima imao je četiri godine kasnije kada je s Kukuriku koalicijom osvojio 80 mandata u parlamentu i postao hrvatski premijer. Na parlamentarnim izborima 2015. godine, kada je iz koalicije izašao IDS, koji se odlučio na samostalan izlazak na izbore, SDP s partnerima za svega je nekoliko mandata izgubio vlast u Hrvatskoj te je Zoran Milanović ponovno postao čelnik oporbe.
Godinu kasnije Vlada Tihomira Oreškovića spektakularno se raspala, a Milanović je Banske dvore pokušati osvojiti s Narodnom koalicijom. Nije uspio.
Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjednika SDP-a i odrekao se saborskog mandata, otvorio je konzultantsku tvrtku EuroAlba Advisory. Otkrio je da je savjetovao albanskog premijera Edija Ramu, no ne s kim je još poslovao.
Zoran Milanović oženjen je i otac dvojice sinova, Ante Jakova i Marka. Suprugu Sanju, danas poznatu liječnicu, upoznao je 1991. na dočeku Nove godine. Svoje prvo zajedničko putovanje platili su si tako što su po stanovima prodavali usisavače.
Nezapamćen potez na političkoj sceni
Zoran Milanović tijekom svoje političke karijere nikada se nije ustručavao povlačiti radikalne poteze. Kao predsjednik svojim izjavama često je polarizirao, a mnogi su smatrali kako se i udaljio od lijeve političke misli te se približio desnici.
Njegova objava da će, dok je na mjestu aktualnog predsjednika države, izići na parlamentarne izbore kao kandidat SDP-a za predsjednika Vlade nezapamćen je potez na političkoj sceni.
Kao trenutak koji je presudio i nagnao ga na borbu za mjesto predsjednika Vlade Milanović je istaknuo postavljanje Ivana Turudića za šefa DORH-a.
"U životima svakoga od nas postoji trenuci u kojima treba izaći iz zone komfora, treba prestati biti normalno i uobičajeno i taj je čas kucnuo na moja vrata nametom stanovitog Turudića. Došlo vrijeme da se konji sedlaju", rekao je Milanović u obraćanju pred Državnim arhivom.
Ostaje još samo pitanje može li se najveći kopernikanski preokret u hrvatskoj politici provesti u djelo.
