Andrej Plenković teško može biti zadovoljan ishodom Europskih izbora jer je njegov HDZ osvojio svega četiri mandata, koliko su im davale i izlazne ankete. No Plenković ipak zbog nečega može odahnuti.
Pročitajte i ovo
Karlo Ressler, nositelj HDZ-ove liste i velika uzdanica predsjednika stranke, odnio je najviše preferencijalnih glasova HDZ-ovih birača, njih 52.859 (odnosno 21,65 posto). Međutim, i od njega ima boljih, samo ne u HDZ-u.
Više glasova od od Resslera osvojila je Ruža Tomašić s liste Hrvatskih suverenista. Prema posljednjim podacima DIP-a, Tomašić je osvojila čak 69.989 preferencijalnih glasova.
I Mislav Kolakušić dobio je više od Resslera, 68.883 glasa, baš kao i SDP-ova Biljana Borzan, kojoj je svoj glas dalo 64.736 birača.
Preferencijalnim glasovima ulaz u Europski parlament, osim Resslera, osvojila je i dosadašnja europarlamentarka Dubravka Šuica, a osim njih, sukladno mjestu na listi, u EP idu i Tomislav Sokol te Željana Zovko. Posljednjih dvoje HDZ-ovaca dobilo je zanemariv broj glasova (Sokol manje od 2 posto, a Zovko oko 4 posto), no odlazak u Bruxelles jamči im mjesto na listi.
Zovko je i dosad bila eurozastupnica, a širu javnost zaintrigirala je tijekom prošlih euroizbora, nakon kojih je u Bruxelles otišla s mjesta veleposlanice – Bosne i Hercegovine.
Osim Biljane Borzan, koja je u proteklom euromandatu bila vjerojatno najistaknutija SDP-ova zastupnica, prepoznatljiva po borbi za istu kvalitetu proizvoda u istočnoeuropskim zemljama, u Europski parlament vraća se i Tonino Picula. Iako je Picula bio nositelj SDP-ove liste, ipak nije uspio prikupiti više glasova od Borzan, za njega je glasalo nimalo zanemarivih nešto više od 25 posto SDP-ovih glasača.
U Europski će parlament i bivši SDP-ov ministar branitelja Predrag Fred Matić iako je osvojio tek nešto više od 6,6 posto SDP-ovih birača, a u fotofinišu ušla je i Romana Jerković, ali samo zahvaljujući četvrtom mjestu na listi. Njezino ime na glasačkom listiću zaokružilo je tek 0,68 posto SDP-ovih birača. Ona je ujedno i "rezerva" za EU parlament, odnosno u zastupničke klupe ulazi tek u slučaju da Velika Britanija izađe iz Europske unije.
Više od nje dobili su gotovo svi drugi SDP-ovi kandidati (izuzev Ivane Posavec Krivec, Barbare Antolić Vupora i Mladena Novaka), ali nalaze se na nižim mjestima na listi pa će ovaj put ostati bez otprilike 37 tisuća kuna neto eurozastupničke plaće (plus oko 33 tisuće kuna mjesečno za rad ureda).
Ruža Tomašić apsolutno je pomela sve ostale na listi Hrvatskih suverenista, ali gotovo i sve ostale kandidate sa svih drugih lista. Tomašić je također veteranka Europskog parlamenta, a najtvrđa hrvatska desnica ovu bivšu kanadsku policajku prepoznaje kao zastupnicu svojih interesa.
Vjerojatno najveći pobjednik ovih euroizbora jest bivši sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, koji je dobio više od 81 posto glasova birača njegove liste, dok su ostali njegovi kandidati osvojili glasove uglavnom svojih susjeda i šire rodbine. Kolakušić je iznenadio novinare i svojim prvim potezom u izbornoj noći – odlučio je da se neće obratiti svojim biračima, čak nije imao ni vlastiti stožer u kojem je čekao objavu izbornih rezultata.
Novinare je odlučio ignorirati i Živi zid, čiji je predsjednik Ivan Vilibor Sinčić, također ušao u Europski parlament s osvojenih nešto više od 30 posto glasova njihovih glasača, i to kao posljednji na listi. "Odsad nastavljamo borbu bez medija, dosad su samo odmagali. Hvala", objavili su na svom profilu na Facebooku.
U Europski parlament ušao je i Valter Flego kao jedini kandidat Amsterdamske koalicije. Istarski župan osvojio je najviše glasova na toj listi, nešto više od 38 posto, čime je iza sebe ostavio doktora Zorana Bahtijarevića (oko 15 posto) i predsjednicu GLAS-a Anku Mrak Taritaš (nešto više od 10 posto).
Jozo Radoš, dosadašnji eurozastupnik, doživio je potpuni fijasko osvojivši svega nešto više od dva posto glasova njihovih birača.
