Europska unija razmatra jačanje svojih obavještajnih kapaciteta kroz proširenje Obavještajnog i situacijskog centra EU-a (INTCEN), tijela koje djeluje unutar Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS). Cilj je učvrstiti poziciju Bruxellesa kao središta za razmjenu i analizu povjerljivih informacija među državama članicama.
Prema informacijama trojice dužnosnika EU-a upoznatih s planovima, EEAS želi INTCEN-u osigurati vlastiti odjel za ljudske resurse i zasebnu IT infrastrukturu, čime bi centar dobio veću administrativnu i političku težinu unutar europskih institucija.
Riječ je o dijelu šire reforme europske sigurnosne strategije, koja bi trebala biti predstavljena tijekom ljeta. Nova strategija, koju zajednički pripremaju Europska komisija i EEAS, trebala bi obuhvatiti mnogo širi pojam sigurnosti od obrane i geopolitičkih prijetnji do ekonomske sigurnosti, opskrbnih lanaca i suradnje s državama izvan EU-a, piše Politico.
INTCEN nema vlastite operativne špijunske ovlasti. Umjesto toga, analizira podatke koje dobrovoljno dijele nacionalne obavještajne službe država članica te svoje procjene prosljeđuje vodećim dužnosnicima EU-a. Unatoč tome, Bruxelles sve ozbiljnije razmatra pitanje treba li Uniji vlastita obavještajna struktura.
Dokument koji se priprema navodno će biti kratak, ali strateški važan. Sadržavat će procjenu sigurnosnih prijetnji za Europu, pregled stanja europske sigurnosti te plan budućih mjera. Jedan od prijedloga uključuje upravo jačanje INTCEN-a.
Budući da se ne bi mijenjao pravni mandat centra niti bi dobio ovlasti za samostalno prikupljanje obavještajnih podataka, plan bi se mogao provesti kao administrativna reforma unutar EEAS-a, bez potrebe za novim europskim zakonima ili dodatnim proračunskim linijama.
Ipak, ideja o snažnijem europskom obavještajnom sustavu nailazi na otpor dijela država članica. Dvojica visokih obavještajnih dužnosnika iz različitih zemalja EU-a za POLITICO su priznala kako među nacionalnim službama i dalje vlada duboko nepovjerenje.
"Mi smo partneri, ali nismo prijatelji", rekao je jedan od njih, objašnjavajući da države i dalje nerado dijele najvrjednije informacije.
Sličan stav iznio je i estonski šef vanjske obavještajne službe Kaupo Rosin, koji podržava suradnju unutar EU-a, ali smatra da ta ideja nije realna. Riječ je o referenci na obavještajni savez Australije, Kanade, Novog Zelanda, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.
"Obavještajni rad je nacionalni posao i nitko ne želi da ga netko drugi kontrolira", rekao je Rosin.
I finski šef obavještajne službe Juha Martelius upozorio je da EU prema postojećim ugovorima nema ovlasti upravljati nacionalnim sigurnosnim i obavještajnim službama.
Skepticizam država članica već je jednom zakočio ambicije Bruxellesa. Prošlog studenog predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pokušala je uspostaviti internu jedinicu za prikupljanje obavještajnih podataka na razini cijele Europe, s ciljem zaštite EU-a od ruskih kibernetičkih napada i sabotaža.
Plan je izazvao snažne reakcije nacionalnih prijestolnica i EEAS-a, zbog čega je Komisija morala odustati od prvotne ideje. Prema izvorima iz Bruxellesa, šef kabineta Ursule von der Leyen Björn Seibert sada se fokusira na razvoj jedinice za ekonomsku sigurnost umjesto klasične obavještajne strukture.
