Prema analizi podataka servisa MojaPlaća iza koje stoji tvrtka Alma Career Croatia, žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca što u praksi znači da muškarci prosječno primaju oko 1600 eura, dok su primanja žena i dalje ispod 1400 eura.
Najavio pravnu borbu
Nekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"
Nakon napada
Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
Policija na nogama
VIDEO Strava u susjedstvu: U obiteljskoj kući pronađena tri tijela, otkriveno što su policajci zatekli pored mlađeg muškaraca
Usporedbu primanja na istoj poziciji pokazuju da ta razlika pada na sedam posto, što znači da žene, čak i kada obavljaju isti posao, u prosjeku i dalje zarađuju manje nego muškarci, ali jaz je osjetno manji nego u ukupnoj usporedbi.
U nekim sektorima razlike su zabrinjavajuće visoke, dok u drugima žene čak imaju blagu prednost.
Najveći jaz bilježi se u tehnologiji i razvoju, gdje žene imaju u prosjeku 20 posto nižu plaću. Slično je u prodaji i uslužnim djelatnostima, gdje je razlika 18 posto.
S druge strane, žene su prosječno bolje plaćene od muškaraca u automobilskoj industriji gdje primaju oko pet posto više, a u telekomunikacijama oko tri posto više.
Karijerni prekidi zbog majčinstva i brige o obitelji
U komentaru analize kaže se da žene češće od muškaraca privremeno pauziraju karijeru zbog majčinstva i brige o obitelji, a s posljedice postaju vidljive godinama kasnije.
Upravo zato su, ističe se, razlike najmanje na samom početku radnog vijeka. Tako među zaposlenima s manje od godinu dana iskustva žene zarađuju u prosjeku osam posto manje. No već nakon pet godina iskustva jaz se značajno širi na 15 posto što pokazuje koliko karijerni prekidi i nejednaka raspodjela obiteljskih obveza utječu na dugoročne izglede žena.
To se vidi i u napredovanju - žene rjeđe dolaze do najviših pozicija, a čak i kada uđu u top menadžment, njihova primanja i dalje zaostaju za primanjima muških kolega i to, u prosjeku, za 15 posto. Najmanje razlike bilježe se u uredskim operativnim poslovima, gdje jaz iznosi oko sedam posto što upućuje na to da se nejednakosti povećavaju proporcionalno razini odgovornosti, hijerarhije i pregovaračke moći.
Veće razlike u privatnom sektoru
Najravnopravnije okruženje, prema podacima, nudi državna uprava, gdje su žene plaćene tek četiri posto manje. No situacija je znatno drugačija u privatnom sektoru - u kompanijama u stranom vlasništvu žene u prosjeku zarađuju 15 posto manje, dok je u privatnim domaćim tvrtkama jaz nešto manji, ali i dalje visok i iznosi 13 posto.
Razlika u primanjima između muškaraca i žena rezultat je niza čimbenika, smatraju u spomenutom servisu, najpoznatijem po portalu MojPosao. Diskriminacija svakako igra svoju ulogu, ali nije jedini uzrok. Strukturne razlike na tržištu rada i dalje oblikuju stvarnost u kojoj žene češće rade u slabije plaćenim sektorima poput trgovine, turizma i širokog spektra uslužnih djelatnosti. Time već na startu ulaze u profesije koje, bez obzira na trud ili kvalifikacije, nose nižu tržišnu vrijednost.
Osim toga, naglašava se i da rodni stereotipi i društvena očekivanja i dalje snažno utječu na profesionalne izbore. Mnoge žene, često nesvjesno, odvraćaju se od karijera u bolje plaćenim područjima, poput STEM-a, tehnološkog razvoja ili menadžmenta, odnosno sektorima koji tradicionalno imaju veću financijsku valorizaciju.