Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U Hrvatskoj se samo 30 posto žena odlučuje na studij programa s kojima poslije konkuriraju u IT industriji. Unatoč tome što je ovaj posao uglavnom rezerviran za muškarce, donosimo vam primjere žena koje su uspjele u ovom poslu, a neke se probile i u sam europski vrh.


Igra nogomet, trči maratone, voli pse. Vedrana Miholić je sve samo ne obična programerka, ali upravo zbog njenih profesionalnih kvaliteta, Europski centar za žene i tehnologiju svrstao ju je u top 5 najboljih informatičarki Starog kontinenta. Prava nagrada za 18 godina uspješne karijere.

Vezani članci Marija Selak Raspudić COVID kriza u Hrvatskoj više je pogodila žene nego muškarce: "Jedna od pet žena izgubila je posao" Nina Božilov One su rekle NE maničnom vježbanju zadnjih pet minuta prije ljeta: "Nikad nećeš biti zadovoljan ako se koncentriraš na izgled"

'Ja se stvarno igram i u poslu i u životu. Zaista je lijepo, svaka godina je drugačija, ispočetka radite stalno nove projekte, na novim tehnologijama, i koje se mijenjaju, tako da je posao zaista toliko dinamičan i uzbudljiv', rekla je Vedrana.

U svom poslu napredovala je od programerke do suvlasnice tvrtke u kojoj radi, i kako kaže, ispunila sve svoje djevojačke snove.

'Mi radimo jako puno u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, dakle u nekim zemljama koje nisu da bi ih izbjegavali, i uvijek mi je drago vidjeti da sam među rijetkim ženama ustvari u području kojeg ja radim', rekla je Vedrana.

A da je IT uglavnom rezerviran za muškarce, pokazuju i statistike. Samo 29 % žena ima diplomu PMF-a ili FER-a, a svega 4 % u konačnici se i zapošljava u IT-u.

A put od programerke, do članice uprave u jednoj IT tvrtki prošla je i Tanja Pušelj Ostroški. Studirala je na FER-u, ali konkretna znanja koja joj trebaju za posao kojim se bavi cijeli život, stekla je sama.

'Informatika nije dovoljno dobro zastupljena u školama, trebala bi biti od osnovne škole, nažalost ona je sada samo izborni predmet koji si uzme onaj tko želi. Radi se sada na tome kroz kurikulum da se to promijeni, ali rekla bih da nije to dovoljno dobro zastupljeno, pa onda tako i kod žena, jer uvijek se kaže, to je muški svijet', objašnjava Tanja.

Kad već to dovoljno dobro ne radi, država kroz obrazovanje, informatiku djeci želi približiti HAKOM. Od sljedećeg tjedna kreću s posebnim radionicama i organiziranjem posjeta uspješnim IT tvrtkama.

'ICT sektor je jako perspektivan sektor, i to je ono što mi djeci želimo prenijeti od najranije dobi. Brojna su putovanja, stjecanja različitih znanja, mogućnost rada od doma', rekla je Iva Vučić iz HAKOM-a.

A nije za baciti ni prosječna plaća koja se vrti oko 8 tisuća kuna. Unatoč svemu, Hrvatska na godinu izbaci tek 1,500 IT inženjera, za razliku od Rumunjske koja ih školuje 7 tisuća, ili Poljske s 15 tisuća. Pa ni ne čudi što nismo toliko konkurentni na svjetskim tržištima, jer za onaj broj stručnjaka koji Poljaci i Rumunji školuju za godinu dana, Hrvatskoj treba - 15 godina.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr