Gorivo je tek jedna, poprilično skupa, stavka u potrošačkoj košarici prosječne hrvatske obitelji.
A za nju - prosječna hrvatska plaća nije dovoljna. Iako je u proteklih godinu dana porasla za 250 kuna sindikati upozoravaju kako to nije dovoljno da pokrije troškove jedne četveročlane obitelji. Raste prosjek, ali rastu i troškovi života, pa je učinak, poručuju, gotovo nevidljiv.
Odlazak na tržnicu ili u trgovinu, računi za struju, vodu, plin, troškovi za prijevoz, troškovi goriva. Sve to, ili barem većina, ulazi u mjesečni proračun hrvatskog građanina. no je li mu prosječna hrvatska plaća od 5 810 kuna dovoljna da pokrije sve te troškove?"
'Gledajte evo, sad kad ja uzmem, ovo što sam kupila, to je malo jabuka, ovog onog, kupusa, tri, četiri stvari, to vam je sto kuna. E sad vi malo razmislite o tome, je l'', rekla nam je gospođa Mira.
'Sve je danas skupo, evo kupite glavicu salate, i grinceg, 15-20 kuna tako da, samo krenuvši od toga, a gdje je sve ostalo. Evo stiže zima, tako da treba biti čarobnjak i sve poplaćat', rekla nam je gospođa Maja.
Mornar: Moramo razgovarati o povećanju plaća u obrazovanju
Prosječni hrvatski građanin to radi uz 5810 kuna na mjesec, što je 4 i pol posto, odnosno 252 kune, više nego u lipnju prošle godine. Tada je prosječna plaća iznosila 5558 kuna. I dalje je to nedovoljno, poručuju sindikati, da pokrije osnovne troškove života jedne četveročlane obitelji.
'Košarica se nikad nije primirila, ona i danas iznosi za četveročlanu obitelj nešto preko 7 tisuća kuna. Koliko god ta prosječna plaća rasla u Hrvatskoj toliko na drugoj strani rastu i drugi troškovi, pa zapravo ta plaća nikad ne uspijeva uhvatiti trošak života. To prosto podsjeća na onu trku psa za njegovim vlastitim repom, cijelo vrijeme trči u krug', objašnjava Krešimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikati.
Hrvati među tri najsiromašnija naroda u EU
Sa sindikatima se slažu i u Društvu Potrošač.
'Ako uzmemo u obzir da je prosječna potreba potrošača jedna i pol prosječna plaća, svakako imamo nedostatak pola plaće koje nam je potrebno da bi mogli zadovoljit ove neke temeljne i osnovne životne potrebe i ja doista mislim da se to neće značajnije odrazit na neku veću potrošnju', kaže Dijana Kladar, odvjetnica Društva Potrošač.
Najbolje u Hrvatskoj plaćeni su radnici u naftnoj, a najlošije oni u tekstilnoj industriji. Naftaši zarađuju u prosjeku 9.272 kune, a tekstilci su gotovo dvostruko ispod prosjeka s 3.068 kuna na mjesec.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
