O povijesti mjerenja temperatura, utjecaju vremenskih uvjeta na ljude i klimatskim promjenama, za emisiju Zdravlje na kvadrat Nove TV govorio je meteorolog Nikola Vikić-Topić, s kojim je razgovarao Dalibor Bosančić.
"Instrumenti su se počeli otkrivati i razvijati između 15. i 17. stoljeća, i tada zapravo počinju prva meteorološka mjerenja, iako povijest meteorologije seže dosta daleko u prošlost, još u doba stare Grčke, dvije, tri tisuće godina prije Krista. Nekakve prve prognoze su se počele pojavljivati čak šesto do sedamsto godina prije Krista. Ljudi su, tada, prognozirali vrijeme po kretanju oblaka", otkrio je Vikić-Topić te dodao i da je znanstveno dokazano da postoji utjecaj vremena, odnosno atmosfere, promjene vremena na ljude, biljke i životinje. Povoljniji su utjecaji kad je tlak visok, odnosno kad nema puno vlage u zraku, što je obično povezano sa sjevernim vjetrom, burom i puno sunca.
O utjecaju južine
Utjecaj južine na čovjeka nije mit, potvrdio je Vikić-Topić te naveo primjer iz Dubrovačke Republike, kad se za vrijeme južine nisu donosile važne odluke.
"Južina se smatrala kao olakotna okolnost, ako je počinjen neki zločin, i nisu htjeli donositi nikakve važne odluke za vrijeme južine, jer su oni već tada znali da južina utječe na čovjeka. I to je danas također, tako. Kad je južno vrijeme, em je povećana vlaga u zraku, temperatura je viša od uobičajene za to doba godine i ljudi se osjećaju zapravo umorno, razdražljivo, dekoncentrirano", pojasnio je meteorolog.
Vikić-Topić je kazao i kako je teško precizno odgovoriti na pitanje koliko unaprijed se može izračunati vremenska prognoza. Meteorolozi nekad znaju kakvo će vrijeme biti i sedam, osam, deset dana unaprijed, a nekada nisu sigurni ni za sutra kakvo će točno biti vrijeme. Točna prognoza uglavnom se može znati tri do pet dana ranije.
Klimatske promjene
Klimatske promjene mogu se vidjeti, a brže dolazi do onih koje su uzrokovane ljudskim djelovanjem.
"Kad se govori o klimatologiji, nećemo najčešće govoriti u posljednjih nekoliko godina. Tu se gledaju promjene na skali od deset, čak dvadeset i trideset godina. Najčešće se uzima to razdoblje od trideset godina. Na toj skali definitivno ima promjena, i to se manje-više slažu svi klimatolozi. Prije nekih petnaestak godina se govorilo da je 97 % klimatskih promjena uzrokovano čovjekom. Mislim da je danas taj postotak još i veći. Definitivno se klimatske promjene događaju i definitivno zbog utjecaja čovjeka. Naravno da postoje one prirodne klimatske promjene, ali ove koje čovjek uzrokuje sada su puno izraženije, i brže se događaju. I to je problem. To možemo vidjeti po raznim pokazateljima. Od rasta temperature do dugotrajnih sušnih razdoblja, onda se pojavi ekstremno nevrijeme, pa kasni mrazevi koji uništavaju poljoprivredu”, pojasno je Nikola Vikić-Topić te dodao kako se skupa s klimatskom promjenama mijenja i način života ljudi.
"To bi značilo ne kupiti kuću prvi red do mora, jer za 50 do 100 godina, naši unuci, djeca, možda neće imati tu kuću jer će je poplaviti", istaknuo je.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Nagle promjene vremena i meteoropatija
Nikola Vikić-Topić kazao je i kako je meteoropatija bolest novog doba. Moderan čovjek je, kako je obrazložio, osjetljiviji na vremenske prilike nego što je bilo davno prije u prošlosti, jer živimo dosta zatvoreni u kuće i urede, u uvjetima koje sami postavimo: na klima uređajima, ili grijanju. Nismo navikli na nagle promjene vremena, koje se događaju, sada čak i sve češće.
"Postali smo tromi na te promjene, lošije se naše tijelo njima prilagođava i zato smo osjetljiviji. Samim time je i rasla popularnost biometeorološke prognoze", kazao je meteorolog za Zdravlje na kvadrat.
Potvrdio je i da je postojanje meteoropatije znanstveno dokazano.
