Prvi put od izbijanja krize u koncernu: Zdravko Marić o Agrokoru i tužbi Europske komisije

Pročitajte i ovo Loša vijest za premijera Ekonomski analitičar o odlasku Zdravka Marića: "Jedan od najboljih ministara" MARKO PRIMORAC Budući ministar financija ranije je govorio da se zalaže za veće plaće: ''Rekao sam to i ministru Mariću''

tri vijesti o kojima se priča Kaos nakon praznika Satima zarobljeni na granici, očekuje se još gužvi: "Užas je situacija, još s dvoje djece..." Registarski broj Iznajmljivači pod novim pravilima: “Na ovaj način će se raščistiti tržište” Uspješna ofenziva VIDEO Noćni napad Francuske i Britanije: Pogođena meta Islamske države, objavljena snimka

Dobre gospodarske vijesti koje za Hrvatsku stižu iz Bruxellesa za Novu TV u Luksemburgu je komentirao ministar financija Zdravko Marić.

Na pitanje koji je značaj izlaska iz europske procedure prekomjernog deficita za državu i gospodarstvo, Marić je kazao: "Ovo je sigurno za nas jedna dobra vijest. Značaj je veliki, poglavito iz perspektive da je ovo jedna jasna potvrda Vladi RH i hrvatskom gospodarstvu za sjajne rezultate i preformanse 2016. godine. Ostvarili smo gospodarski rast bolji od očekivanog, a hrvatskoj Vladi ovo je potvrda iz perspektive javnih financija. Proračunski deficit smanjen je na povijesno niske razine, a značajno je smanjen i udio javnog duga u BDP-u, što je i Europska komisija, uz rejting agencije i brojne druge investitore, prepoznala".

Hoće li korist od toga imati građani, i kakvu?

Sigurno da hoće. Ovo je jedna jaka poruka, što manju potrebu ima država za svoje financiranje, veći prostor ostaje za gospodarstvo i za građane. U isto vrijeme, što je niži rizik države, a ovim postupkom danas idemo u tome smjeru, sigurno je da će i cijena tog duga odnosno kapitala za naše poduzetnike i građane biti niža.

Ekonomisti kažu da je to rezultat boljih prihoda, bez strukturnih rezanja rashoda. Kada ćemo vidjeti prve dugoročne reformske uštede?

Mislim da smo već u proračunu za 2016. napravili značajan iskorak samom namjerom da po prvi put uspijemo stabilizirati nominalno zamrznutu rashodnu stranu proračuna. No, prošle godine objektivne okolnosti nisu dozvolile da se napravi nešto jači iskorak u strukturnim reformama. Ova Vlada je toga itekako svjesna. Smatramo da je potrebno napraviti značajnije strukturne iskorake, poglavito u javnoj administraciji, državnim poduzećima, a isto tako i u pojedinim sektorima koji su veliki konzumenti proračunskog novca, poput, prije svega, zdravstvenog sustava.

Visina javnog duga i dalje je veliki problem. Kako to riješiti? Veliki je problem i sa zdravstvenim sustavom, kakav je tu plan?

Baš sam danas u obraćanju svojim kolegama ministrima u Europskoj komisiji kazao kako postoje tri osnovna stupa na kojima hrvatska Vlada vidi daljnje smanjivanje javnog duga u BDP-u: s jedne strane je cijeli set mjera za poboljšanje poslovne klime i unaprjeđenje poslovnih performansi naših poduzeća i građana općenito, odnosno stimuliranje gospodarskog rasta i zapošljavanja.

Drugi stup se odnosi na nastavak procesa fiskalne konsolidacije, povijesno najniži deficit, ali isto tako i primarno visoki suficit. Sigurno nam je intencija daljnje smanjivanje ukupnih rashoda za kamate. Treći stup bi bila aktivacija državne imovine - mislim da smo svjedoci da još uvijek čitav niz državnih poduzeća i državne imovine u širem smislu vapi za strateškim investitorima, za novim i svježim kapitalom, za investicijama.

Hoće li jedna od mjera biti poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja?

Cijeli set mjera o kojima razmišljamo u okviru zdravstvene reforme, naravno, vodi se pod okriljem Ministarstva zdravstva i resornog ministra, tako da ćemo i o tom pitanju i o čitavom nizu drugih detalja u skorim tjednima sigurno voditi raspravu.

Europska komisija pokreće proces protiv Hrvatske jer nismo postrožili Zakon o reviziji do zadanog roka. Koliko je to ustvari ozbiljno?

Nije samo protiv Hrvatske, još su tu i druge tri zemlje, uključujući naše susjede Slovence. Razlog je u kašnjenju implementacije i primjene direktiva u našem slučaju, a mislim da je jednako i kod ove preostale tri zemlje. Radi se o odluci na koji način pozicionirati to tzv. neovisno tijelo, koje će biti nadležno za nadzor revizorskih društava.

Bi li slučaj Agrokora ranije bio otkriven da su se revizije provodile po pravilima Bruxellesa?

Ne bih dovodio naše blago kašnjenje u toj implementaciji ni u kakvu vezu s Agrokorom, zato što je i postojeći Zakon o reviziji u potpunosti usklađen s valjanim direktivama EK-a. Sve revizorske kuće koje rade u Hrvatskoj su sve redom renomirana društva, koja posluju po pravilima struke te direktivama i zakonima, tako da ovo naše kašnjenje ni u kom slučaju ne dovodim u vezu s Agrokorom.

I danas sam na bilateralnom sastanku s potpredsjednikom Europske komisije vrlo jasno komunicirao da će Hrvatska u najkraćem mogućem roku to ispuniti, jer smo blizu rješenja, po pitanju ovoga tijela koje sam spominjao, tako da ćemo u kratkom roku ispuniti sve naše obveze i da neće biti potrebe za daljnjim koracima koji su pokrenuti.