Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek istaknula je u četvrtak u Saboru kako je inflacija u veljači ubrzala na 3,8 posto u odnosu na 3,4 posto u siječnju te da i u osnovnom scenariju projekcija ocjenjuju da bi mogla ostati na prošlogodišnjoj razini oko 4,5 posto.
"Upravno vijeće Europske središnje banke upravo danas održava sastanak o monetarnoj politici i zato guverner (Boris Vujčić, op.a.) nije ovdje. Tijekom dana ćemo vrlo vjerojatno saznati novu odluku o visini kamatnih stopa", kazala je Švaljek predstavljajući zastupnicima polugodišnje informacije HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. i prvom polugodištu 2025. godine.
Govoreći o trenutnim cjenovnim kretanjima povezanima sa sukobom na Bliskom istoku, Švaljek je istaknula kako je ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena ubrzala u veljači na 3,9 posto u odnosu na 3,6 posto u siječnju, a mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena ubrzala je na 3,8 posto s 3,4 posto u siječnju.
Najavila je da će HNB do kraja ovog tjedna objaviti najnovije projekcije u kojima će se uvažiti i rat na Bliskom istoku, a koje se pripremaju u više scenarija.
"Očekujemo da će rast cijena energenata i povećana neizvjesnost i u osnovnom scenariju djelovati negativno na domaću potražnju i rezultirati višom razinom inflacije nego što smo ranije očekivali. U naredne dvije godine, rast bi u prosjeku mogao iznositi oko 2,5 posto, a što se tiče inflacije, za nju smo ranije očekivali da će se ove godine spustiti na 3,5 posto, no sada i u osnovnom scenariju ocjenjujemo da bi ona mogla ostati na razini prošlogodišnje - u razini 4,5 posto godišnje ili nešto više", istaknula je Švaljek.
Švaljek: Stopa inflacije u Hrvatskoj ustrajno viša od prosječne u europodručju
Ukazala je i na zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena i drugih sirovina, kao što su sumpor, urea, etanol, aluminij - ključnih inputa u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Zamjenica guvernera ustvrdila je kako zadnji podatak o inflaciji pokazuje da je stopa u Hrvatskoj ustrajno viša od prosječne stope u europodručju, no da je od 2021. do 2025. kumulativni rast u Hrvatskoj realno iznosio oko 34 posto, dok u europodručju svega 13,2 posto.
Švaljek je navela da je hrvatsko gospodarstvo u 2024. zabilježilo snažan rast bruto domaćeg proizvoda te da su se takva kretanja nastavila i u prvoj polovini 2025., iako uz blago usporavanje. Ključne kamatne stope nastavile su padati, uvjeti financiranja su se nastavili poboljšavati u prvoj polovici 2025., osobito je bio vidljiv pad kamatnih stopa na stambene kredite, smanjile su se i kamatne stope na oročene depozite, kazala je.
Što se tiče mjera makrobonitetne politike koje su stupile na snagu u srpnju 2025. s ciljem ograničavanja kriterija kreditiranja potrošača, Švaljek je istaknula kako su mjere postigle očekivani učinak i da su osobito velik utjecaj imale na usporavanje gotovinskog, nestambenog kreditiranja, dok su kod stambenih kredita zaustavile tendenciju produžavanja ročnosti kredita.
"Uređeno je područje bankarskih naknada i zajedno s Vladom smo uveli besplatni osnovni račun. Do kraja veljače bilo je više od 10.000 osnovnih računa otvorenih te gotovo 100.000 s paketom besplatnih usluga", rekla je.
Govoreći o digitalnom euru, zamjenica guvernera je poručila kako je za ovu godinu planirano usvajanje zakonskog paketa u EU parlamentu te da bi se u tom slučaju digitalnim eurom, koji neće zamijeniti gotovinu, moglo početi plaćati 2029. godine.
Oporba: Ovo je Plenkovićeva inflacija, HDZ: Vlada je odabrala jedini mogući put
Uoči predstavljanja izvješća nekolicina zastupnika je zatražilo stanku upravo zbog teme inflacije.
"Hrvatska danas ima jednu od najvećih inflacija u eurozoni. Osnovna zadaća HNB-a je da štiti hrvatske građane i njihov standard, no ona to nije učinila, pasivno je promatrala vladine politike koje su poticale inflaciju i zaduženje. A kako i ne bi kada vladina većina bira vodstvo HNB-a", poručio je Ivica Ledenko (Most).
Dok se vladajući hvale kreditnim rejtingom koji za građane ne znači ništa, naše građane muči Plenkovića inflacija pohlepe, kazala je Sanja Radolović (SDP).
"HNB je upozoravao još od 2022. da Hrvatska ima najveći rast trgovačkih marži. Inflacija pohlepe je u četiri godine ušla u svaki dom svake hrvatske obitelji. Najviše je pogodila umirovljenike, studente, podstanarske obitelji, a najveći dobitnici su banke, strani trgovački lanci, telekomi i agencije za naplatu potraživanja", istaknula je.
Kod Radolović je vidljiva "inflacija frustracije" koju izaziva njezina nemoć i loši politički rezultati SDP-a, uzvratila je Majda Burić (HDZ).
"Kreditni rejting znači dvije milijarde eura manje koje će država plaćati na kamate, a koje može uložiti u mjere pomoći građanima", dodao je HDZ-ov Marko Pavić, a njihova stranačka kolegica Danica Baričević istaknula je da se SDP sveo na frakciju sljedbe Možemo! i obezvrjeđuje sve uspjehe HDZ-ove vlade.
"Umjesto da čestitaju našoj Vladi i premijeru što je uspjela izvući kreditni rejting iz smeća u koje su ga oni doveli, da budu ponosni što je Hrvatska jedina u EU kojoj je uspjelo u sedam godina preći šest stupnjeva rejtinga, SDP pod skutima sljedbe Možemo! očito više nema ni veličinu ni ponos, salonski sole pamet, a vidjeli smo ih na djelu", poručila je te naglasila da je Vlada u pogledu inflacije odabrala jedini mogući put kako bi zadržala razvojni zamah i očuvala socijalnu stabilnost.
I Marin Živković (Možemo!) smatra da smo svjedoci 'Plenkovićeve inflacije' te naglašava da smo i dalje rekorderi u EU. Najavio je da će njegov Klub predložiti zaključak kojim bi se Vlada obvezala da uvede porez na ekstraprofit za vrijeme inflacije.
