Iako se kaže da nije sve u novcu, sve je više onih koji ga moraju tražiti u kreditu. Zaduživanje Hrvata lani je poraslo za 13 posto. Pune ruke posla imali su posrednici.
"HNB je prošle godine uveo nove mjere kreditiranja kojima želi smanjiti kreditiranje, ali je uveo s određenim odmakom od 6 mjeseci, za to vrijeme ljudi su pohrlili po kredite. Tek trebamo vidjeti u 2026. što će se dogoditi zbog tih mjera", rekao je Hrvoje Travnikar, kreditni posrednik.
U godinu dana - kreditna zaduženost kućanstava povećala se za 3.2 milijarde eura - dosegnuvši ukupno 27 milijardi, a rasli su i krediti poduzećima - na 17 i pol milijardi.
Ukupan rast od rujna usporava. Građani su se najviše zaduživali za stanovanje - stambeni krediti porasli su za 15 i pol posto. Gotovinski su veći za oko 11 posto.
Uz veće troškove života, pitanje je kako koji euro ostaviti sa strane.
"Jako se teško može uštedjeti kad se nema od čega, eto ga na", rekao je Branko.
"Ja ne štedim, vraćam kredite. Pogledajte kakve su plaće, mogu uštedit neki, mali dio građana", smatra Andrija.
No, ipak se štedi - Hrvati su godinu završili s više od 42 milijarde eura u bankama - to je 2.6 milijardi više nego lani. Novac nam je draži pri ruci - oročena štednja pala je za gotovo 6 posto.
"Jednostavno, građani nemaju povjerenja u niske kamatne stope koje dobivaju na depozitima, drugi razlog je financijska nestabilnost, a taj osjećaj nestabilnosti žele kompenzirati osjećajem kontrole i zato zadržavaju novac na računima", pojasnio je Petar Vušković, ekonomski stručnjak.
Kamata na oročenja gotovo se prepolovila pa opada i motivacija.
"Štedim u banci. Mislim da se ne isplati, ali eto, nekako sam sigurnija, jer ako imam u novčaniku potrošit ću sigurno", ispričala je Višnja.
"Situacija, kad govorimo o kamatama na depozitima, je dosta loša. Kamatne stope na depozite su od 0,5 posto do 1,5 posto - dakle vrlo niske. Uzmimo u obzir da je inflacija bila 3,7 posto, tako da je definitivno inflacija pojela štednju", nadodao je Vušković.
Depoziti se dijelom prelijevaju i u potražnju za nekretninama. Kad su u pitanju ulaganja, naglasak treba biti na financijskoj pismenosti.
"Mi smo i dalje nerazvijena država po pitanju ulaganja, ljudi ne vjeruju u ulaganje u kriptovalute, dionice ili nešto slično. Što se tiče sigurnosti, najsigurnije je držati novac u banci ili ulaganje kroz državne obveznice, ali naravno tu treba raditi na financijskoj edukaciji da bi ljudi primijetili da su i druge vrste ulaganja u redu", poručio je Travnikar.
Prošlost nije jamstvo za budućnost pa svako ulaganje, prije svega traži oprez i edukaciju.
Galerija
