Kako je već najavljeno iz Gradske uprave, zagrebačka kućanstva će za uslugu odvoza otpada od 1. listopada primati račune od 45 kuna mjesečno, što je fiksni dio cijene za tu uslugu, dok će drugi dio plaćati preko kupnje “ZG vrećica” koje ovisno o litraži, koštaju dvije, četiri i osam kuna.
Kako će se miješani komunalni otpad jedino smjeti odlagati u tim, službenim ZG vrećicama, prema izjavama gradonačelnika Tomislava Tomaševića na taj se način uvodi pošteni sustav naplate te usluge - oni koji odvajaju otpad, plaćat će manje, a oni koji ne odvajaju, više.
Žute, smeđe i “zg vrećice” te posebni spremnici
Tako će se za razvrstavanje otpada u Zagrebu od početka listopada koristiti službene "ZG vrećice" koje se kupuju, kao i "žute" vrećice za plastiku i metal te smeđe vrećice za biootpad, koje će i dalje biti besplatne. Osim samih vrećica, postojat će i spremnici za svaku vrstu od njih, a tu su i reciklažna dvorišta i zeleni otoci.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Oni koji žele što manje platiti cjelokupnu uslugu, odvajanjem otpada manje će trošiti službene ZG vrećice, pa će, primjera radi, kućanstvo s 40 litara miješanog komunalnog otpada mjesečno, uslugu platiti 53 kune.
No, drugi dio novog načina upravljanja otpadom, koji prema gradskoj odluci, podrazumijeva da se spremnici za otpad sklanjanju s javnih površina gdje je to moguće, ali i da korisnici svoj spremnik imaju pod kontrolom, najviše zbunjuje one koji žive u višestambenim zgradama.
Oni koji su vlasnici kuća spremnike kontroliraju uglavnom držeći ih u vlastitim dvorištima.
Smetlarnike pod ključ
Kako će se urediti kontroliranje spremnika koji pripadaju suvlasnicima zgrada, Gradska uprava ostavila je njima na odgovornost. U onim zgradama u kojima već postoje smetlarnici, suvlasnici ih trebaju staviti pod ključ kako bi izbjegli da se njima služe treće osobe, ističu iz Grada Zagreba u odgovoru Hini.
"Oni koji do sada nisu zaključavali smetlarnike, trebat će se dogovorno organizirati u vlastitoj međusuvlasničkoj zajednici", navode iz Grada.
No, na dane odvoza miješanog otpada, suvlasnici će smetlarnike trebati ostaviti otključane, pa će tako u većini gradskih četvrti oni biti pod ključem tek pet dana u tjednu, jer se taj otpad uglavnom odvozi dva puta tjedno.
Sve je to kako bi se mogla utvrditi odgovornost za eventualno nepropisno odbačeni otpad za koji je propisana kazna od 500 kuna za kućanstva. Ukoliko se ne utvrdi odgovornost pojedinca, kaznu će plaćati svi korisnici tog smetlarnika, odnosno suvlasnici zgrade ili ulaza.
No, unatoč kritikama na društvenim mrežama i bojazni građana od plaćanja kazni, iz Gradske uprave umiruju i kažu da im je cilj primarno spriječiti nepravilnosti kroz edukaciju, pa će ih u početku samo upozoriti.
Ističu da će se kazna izreći "u slučaju kada i nakon upozorenja korisnici ne ispunjavaju ili neuredno ispunjavaju obveze koje su propisane odlukom. Na upit Hine hoće li se u izricanje kazni krenuti od određenog datuma za sve, ili će one pojedinačno početi dolaziti građanima, nisu odgovorili.
Stanari razmišljaju i o postavljanju kamera
Iako iz Gradske uprave ističu da "sve aktivnosti oko primjene novog modela idu po planu, a da većina građana pozitivno reagira na njega", ima onih koje brine situacija u kojoj moraju plaćati kaznu za nečije tuđe kršenje pravila, primjerice onih koji nemaju smetlarnike pod ključem.
Također još uvijek nije poznato je li itko postavio tzv. "tipizirani boks" na javnu površinu.
Jadranka Skočak, predstavnica suvlasnika 123 stana, koja se nalaze u ulazu najveće višestambene zgrade u Hrvatskoj, Mamutice, ističe kako je njihov smetlarnik pod ključem, no upozorava da to ne rješava pitanje nadzora u slučaju kršenja pravila.
“Razmišljalo se i o postavljanju kamere, no za nju je potrebna suglasnost suvlasnika, koji više razmišljaju u smjeru da, ukoliko im svima dođe kazna zbog ponašanja pojedinaca, pripreme skupnu tužbu”, rekla je Hini.
S druge strane, Krešimir Fijačko, stanar iz novih zgrada u Gradišćanskoj ulici na Črnomercu, govori kako u njihovom ulazu trenutno ne postoji zaključani smetlarnik.
“Imamo bravu na šifru i ključ, međutim, netko je to namjerno sabotirao nakon nekoliko tjedana od instalacije, i taj problem još nije riješen”, rekao je Fijačko.
Dodaje da stanari imaju dovoljno izazova s otpadom i bez novog sustava prikupljanja, jer netko namjerno baca vrećice ispred i oko smetlarnika, pa su svakih nekoliko mjeseci primorani platiti njegovo čišćenje. Trenutno će, kaže, u novi sustav krenuti sa stvarima kakve jesu, dok se ne izabere novi predstavnik stanara, koji trenutno u toj novoizgrađenoj zgradi ne postoji.
Grad ne zna je li ijedan tipizirani boks već postavljen
U drugim slučajevima, kada zgrade ne mogu spremnike stavljati na vlastitu parcelu, Gradska uprava predvidjela je smještanje “tipiziranih bokseva” na javne površine.
"Do sada je zaprimljeno ukupno oko 390 zahtjeva za izdavanje predmetnih rješenja za postavljanje boskeva na javne površine, a izdano ih je 140 rješenja. Do početka primjene novog modela, svi potpuni zahtjevi koji smo zaprimili bit će obrađeni, a rješenja izdana", kažu iz Gradske uprave.
Međutim, sam odabir izvođača i postavljanje tipiziranih bokseva je na korisnicima, pa trenutno ne “raspolažu podatkom koliko je stvarno postavljenih bokseva od strane korisnika”, a to će utvrditi tek u “narednom periodu”.
Ni kontaktirajući neke od privatnih tvrtke koje je Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG) objavilo kao izvođače za njihovo postavljanje, nismo uspjeli saznati postoji li već negdje u Zagrebu takav boks.
A ni cijena bokseva, koje će suvlasnici plaćati iz vlastitih džepova, nije fiksna, već ju određuju sami izvođači koji o njoj nerado govore.
Jedino je vlasnik tvrtke Constructum projekti Marko Vilenica Hini otkrio kako se cijene kreću od 22 do 44 tisuće kuna, ovisno o veličini spremnika i količini koja se naruči, dok ostali poduzetnici, koji nisu htjeli biti imenovani, ističu da o cijenama ne mogu govoriti, jer one dosta variraju i ovisi o tržišnoj cijeni sirovina koje trenutno divljaju.
Tek se treba predstaviti model za stanovnike centra
Također, tjedan dana do uvođenja novog modela, nije poznato kako će se novi model primjenjivati u centru grada, jer tamo one zgrade koje nemaju smetlarnike na vlastitim parcelama, ne mogu izgraditi bokseve na javnim površinama, a podzemni spremnici, koje će postaviti i platiti Grad Zagreb, još nisu ni na vidiku.
"Očekujemo da će u početku biti uhodavanja. Nigdje to ne ide preko noći. Ljubljana nakon 15 godina još gradi podzemne spremnike u centru grada. Mi ćemo biti puno brži, i očekujemo da ćemo čak 50 setova podzemnih spremnika imati ugrađeno u centru grada do proljeća sljedeće godine", ističu iz Gradske uprave.
Što će biti do tada, najavit će sljedeći tjedan, poručuju.
