Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković kazala je u petak da će Ministarstvo do kraja rujna predstaviti varijantu koju zagovara za sanaciju gotovo 33 tisuće tona zakopanog otpada u Gospiću, navevši da su "zabrinuti zbog mogućnosti širenja onečišćenja podzemnim vodama".
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sada razmatra četiri načina sanacije oko 33 tisuće tona zakopanog otpada, a ministrica kaže da će sve varijante prije odabira biti predstavljene javnosti. "Mi ćemo predložiti onu za koju smatramo da ima najviše pozitivnih, a najmanje negativnih strana", rekla je, najavivši da će do kraja rujna biti predstavljena varijanta koju zagovara Ministarstvo.
Na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću vještačenjem je utvrđeno oko 37 tisuća tona otpada, od čega je gotovo 33 tisuće tona zakopano. Otpad je heterogenog industrijskog sastava, s velikim udjelom plastike, gume, tekstila i metalnih čestica, a pronađeni su i mikroplastika, povišene koncentracije teških metala te ekotoksična svojstva.
U podzemnoj vodi nizvodno od odlagališta potvrđeni su PFAS spojevi, tzv. "vječne kemikalije", no ta voda nije dio javne vodoopskrbe.
Sanacija se vodi kroz nekoliko odvojenih postupaka: dok se čekaju nabave za 4500 tona opasnog i 650 tona neopasnog otpada, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost priprema najzahtjevniju fazu – sanaciju gotovo 33 tisuće tona zakopanog otpada, za koji još nije odabran način zbrinjavanja.
Vučković Milinoviću: Grad je nadležan za sprječavanje nelegalnog odlaganja
Od otkrivanja slučaja u veljači do sredine listopada 2025. Fond zbog istražnih radnji nije mogao početi sanaciju, rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
"Nakon što je Fond dobio pisanu obavijest da može, isti je tren počeo raditi", rekla je.
Na prvu nabavu za opasni otpad nije stigla nijedna ponuda, pa je nakon dodatnih analiza raspisan novi postupak za veću količinu otpada.
Na izjavu gospićkog gradonačelnika Darka Milinovića da "u više od godinu dana s lokacije nije uklonjen ni kilogram opasnog otpada", Vučković je odgovorila da je "Grad po zakonu nadležan za sprječavanje nelegalnog odlaganja, nadzor i ograđivanje potencijalno problematičnih lokacija".
Na pitanje postoje li, dok se čeka konačna sanacija, neposredne mjere kojima bi se ograničilo daljnje širenje onečišćenja, Vučković nije navela konkretnu tehničku mjeru.
Rekla je i da ministarstvo razmatra može li se sanacija ubrzati drugim postupkom te da je Gradu obećana financijska pomoć za ograđivanje lokacije i video-nadzor.
Četiri moguća pristupa
Fond sada razmatra četiri načina sanacije oko 33 tisuće tona zakopanog otpada. In situ sanacijom otpad bi se izolirao i ostao na lokaciji, što dio stručnjaka, prema Vučković, smatra "najbržom i financijski najpovoljnijom" opcijom, ali joj se protive građani.
Druga mogućnost je iskopavanje i odvoz u inozemstvo, a upiti su poslani na 11 odlagališta opasnog otpada i četiri bivša rudnika soli. "Treća metoda je energetska oporaba. I to bi bilo u inozemstvu jer mi nemamo takvo postrojenje", rekla je.
Četvrta je solidifikacija otpada, koju je Vučković opisala kao "inovativniju tehniku", dodajući da u tu varijantu zasad nije detaljnije ulazila.
"Sve varijante bit će prije odabira predstavljene javnosti. Mi ćemo predložiti onu za koju smatramo da ima najviše pozitivnih, a najmanje negativnih strana", rekla je, najavivši da će do kraja rujna biti predstavljena varijanta koju zagovara Ministarstvo.
Hrvatska nema odlagalište opasnog otpada
Vučković je rekla da izostanak odlagališta opasnog otpada u Hrvatskoj nije razlog dugotrajnosti sanacije, iako otežava pronalazak kapaciteta.
"Ti procesi traju dugo i u zemljama koje imaju odlagališta opasnog otpada. Što je manje kapaciteta, potreban je veći trud za pronalaženje interesa", rekla je.
Vještačenje je utvrdilo i uklanjanje vegetacijskog pokrova na gotovo 18.000 četvornih metara, uz dugotrajan do nepovratan utjecaj na staništa. Vučković je rekla da je Ministarstvo još ranije, koristeći snimke Geoportala, javnosti prikazalo kako je prostor postupno ostajao ogoljen između 2017. i 2024. godine, dodajući da će nakon zbrinjavanja "učiniti sve što možemo da obnovimo prirodu".
Dodala je da se radi o području ekološke mreže, obuhvaćenom pravilima Direktive o staništima i Direktive o pticama, te ocijenila da je „to trebalo biti pod nadzorom“.
Zahtjev za proglašenje izvanrednog stanja
"Jesmo li zabrinuti- jesmo. Zabrinuti smo zbog mogućnosti širenja onečišćenja podzemnim vodama", rekla je, najavivši monitoring i nakon sanacije.
Vučković nije isključila mogućnost proglašenja izvanrednog ekološkog kriznog stanja, koje je zatražio Mostov Zvonimir Troskot, ali je rekla da će se Ministarstvo o tome službeno očitovati nakon što njihovi stručnjaci završe pregled vještačenja.
"Postoji lokalno onečišćenje i pravovremena sanacija nužna je kako ono ne bi postalo nešto još teže i trajnije", rekla je.
Dodala je da Ministarstvo "mijenja Zakon o gospodarenju otpadom, pooštrava nadzor prekograničnog prometa otpada i od svih dionika traži da odgovorno izvršavaju svoje obveze".
