Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska Vlada danas je Saboru uputila paket od šest zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU, među kojima i onaj kojim se regulira racionalizacija mreže sudova.


Ministrica pravosuđa Ana Lovrin izvijestila je da se predloženim Zakonom o područjima i sjedištima sudova broj općinskih sudova želi sa 117 smanjiti na 65, što bi se, prema utvrđenim kriterijima (godišnji priljev sudskih predmeta i udaljenost od suda do suda), sukcesivno provodilo do 2019.

Vezani članci Andrej Plenković Beroš: ''Sa svakom dozom cjepiva bliže smo fazi u kojoj možemo reći - adio, korona.'' Božinović najavio moguće popuštanje mjera Zlata Đurđević Nastavlja se rat premijera i Milanovića oko izbora šefa Vrhovnog suda, iz Vlade poslali priopćenje o programu Zlate Đurđević

Kazala je da bi spojeni sudovi postali novi sudovi, suci tih sudova novi suci, a predmeti spojenih sudova novi predmeti.

Ministrica je naglasila da je racionalizacija mreže sudova jedan od uvjeta koje je EU postavila Hrvatskoj u procesu pristupanja, odnosno pregovaranja, da je racionalizacija predviđena i Planom strategije reforme pravosuđa, a sve u cilju stvaranja učinkovitog, modernog i neovisnog pravosuđa kroz ravnomjernu opterećenost sudskog osoblja.

Napomenula je da analize pokazuju kako je Hrvatska u vrhu europskih zemalja po broju sudova, sudaca i sudskog osoblja, posljedica čega je, kaže, i prevelik broj zaostalih sudskih predmeta.

Osnovni je problem, kaže Lovrin, što neki sudovi imaju veliki priljev predmeta, a malo sudaca, dok neki imaju manji broj predmeta, a puno sudaca.

Lovrin je na sjednici Vlade predstavila i prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, kojim se, kaže, građanima slabijeg imovnog stanja omogućava angažiranje odvjetnika i ravnopravan pristup sudovima.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć imat će građani s primanjima manjim od 1.800 kuna po članu obitelji, te oni koji ne posjeduju nekretnine vrijednije od najnižeg standarda stanovanja.

Predviđeno je da besplatnu pravnu pomoć mogu pružati odvjetnici, udruge i pravni fakulteti, pri čemu su definirani oblici pravne pomoći koju mogu pružati pojedini od tih subjekata.

U konačnom je prijedlogu pojednostavljen sustav financiranja, pa pružatelji pravnu pomoć neće naplaćivati na temelju uputnica, kako je bilo predviđeno, nego će se novac za njihov rad osiguravati na temelju projekta. Dokaz o broju slučajeva bit će jedan od elemenata za odobravanje financiranja u idućoj godini.

Saboru su upućene i izmjene Zakona o Fondu hrvatskih branitelja, koje bi onemogućile da imovina Fonda bude predmet zaloga, ovrhe ili stečajne mase, a čime će se, istaknula je ministrica branitelja Jadranka Kosor, branitelji kao udjeličari zaštititi od torbara.

Izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba izjednačuju se prava za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu za žene i muškarce u vojsci i policiji.

I jedni i drugi u starosnu će mirovinu ubuduće odlaziti s navršenih 65 godina života i 15 godina staža, a u prijevremenu sa 60 godina života i 35 godina staža. Žene zaposlene u vojsci i policiji sada u starosnu mirovinu mogu odlaziti s navršenih 60 godina života, a u prijevremenu s 55.

Vlada predlaže i da se izmijeni Zakon o zaštiti osobnih podataka, tako što se jača unutarnji nadzor u zbirkama osobnih podataka, utvrđuje se mogućnost prikupljanja osobnih podataka i u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora između voditelja zbirke osobnih podataka i ispitanika.

Propisani su i novi izuzeci kada se osobni podaci iz zbirki u Hrvatskoj mogu iznositi izvan države, pa bi, primjerice, multinacionalne tvrtke svojim središnjicama mogle proslijeđivati podatke o radnicima.

Predloženim izmjenama Zakona o obveznim odnosima s direktivama EU usklađuju se područja zaštite potrošača i zdravlja, vezano uz prodaju roba široke potrošnje, odgovornosti trgovaca za neznatne materijalne izdatke, jamstva za prodane stvari, ograničenje prava prvokupa i modela "ključ u ruke", itd.