Premijer Andrej Plenković na početku današnje sjednice Vlade osvrnuo se na aktualna zbivanja.
Stručnjaci upozoravaju
Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
sramotan incident
Muškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on
U Španjolskoj
Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?
"Ovo je bio tjedan brojnih međunarodnih aktivnosti", kazao je te podsjetio da se danas obilježava Dan UN-a i 80. godišnjica stupanja na snagu Povelje UN-a.
Objasnio je i na koji način se određuje minimalna plaća za 2026. godinu, a o čijoj će visini Vlada na sjednici prihvatiti uredbu.
"Tema koja uvijek zaintrigira pozornost javnosti je minimalna plaća. Vlada svojom uredbom donosi njezinu visinu za iduću godinu. Postoji jedno stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće, oni analiziraju aspekte koji su uključeni za određivanje minimalne plaće. Mi smo kao Vlada pažljivo razmotrili i prijedloge poslodavaca, sindikata i ekonomske struke i smatramo da je primjeren iznos minimalno bruto plaće za 2026. godinu 1050 eura. Time je u razdoblju od 2016. pa do 2026. godine bruto iznos minimalca s tadašnjih 414 eura otišao za 153 posto gore. Samo u protekle tri godine minimalna plaća raste točno za 50 posto, sa 750 eura bruto na 1050 eura bruto", kazao je Plenković.
Andrej Plenković i Krešimir Sever
Foto:
Damjan Tadic/Cropix
Dodaje da je iznos minimalne plaće procijenjen u realnim okvirima i s obzirom na snažan gospodarski rat, povećanje zaposlenosti, ali i ukupan rast prosječnih plaća u Hrvatskoj.
"Podaci DZS-a kazuju da je prosječna neto plaća iznosila 1446 eura. Uz minimalnu plaću od 970 eura bruto, dosegli smo 75,1 posto prosjeka iznosa minimalne plaće u EU-u. Ako uzmemo u obzir da će Hrvatski BDP po stanovniku biti na 78 posto prosječne razvijenosti u EU, po gospodarskom rastu i plaćama radimo ono što smo najavili – hvatanje koraka sa zemljama članicama koje su ušle u EU prije nas.
Uzeli smo u obzir primjedbe poslodavaca. Naravno da štitimo radnike, kako bi moglo dostojanstveno živjeti sa svojim plaćama. Štitimo i poslodavce kroz kompenzacijske mjere za tvrtke koje isplaćuju minimalac. To znači da tvrtkama dajemo tri mjeseca razliku od 970 do 1050 eura, kako bi one mogle isplaćivati plaću i razvijati se dalje.
Andrej Plenković
Foto:
Damjan Tadic/Cropix
Vidimo da je interes za te mjere manji od očekivanog, a to znači da te tvrtke mogu podnijeti isplatu većih plaća. Mi ćemo i dalje raditi na rastu plaća i mirovina", poručio je premijer.
Istaknuo je i da se podizanjem minimalca nova studentska satnica penje na 6,56 eura, sa sadašnjih 6,06 eura.
Nadovezao se Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, te predstavio izmjene minimalne plaće.
"Valja podsjetiti da je Vlada u dosadašnjem donošenju ove uredbe od 2016. do 2026. povećala minimalnu plaću za 153 posto, odnosno za realan rast od 83,2 posto. Od 2023. godine smo u četiri godine povećali minimalnu plaću za 50 posto.
U programu Vlade i svim strateškim dokumentima stoji da je naš cilj do 2028. godine povećati bruto minimalne plaće na 1250 eura bruto. Kad to stavimo u omjere rasta plaća, potrošnje i inflacije, postoci su jasni. Minimalne plaće od 2012. naovamo su rasle za 182 posto, a kumulativna inflacija je iznosila 42 posto, pa je realan rast gotovo 100 posto.
Dosad nismo često u javnosti komunicirali udio minimalne hrvatske plaće u europskom prosjeku. On je od 2016. s 52,2 posto, u ovoj godini dosegnuo 75,1 posto te nastavlja rasti i u idućoj godini.
Često kažu da su naše plaće najniže u Europi. Više nismo na dnu, već se približavamo europskom prosjeku, a ako to usporedimo s paritetom kupovne moći, dosegli smo prosjek.
Često se uspoređujemo sa Slovenijom. Od 2016. godine je omjer minimalne i prosječne plaće povećan, tako da smo mi od 52,2 posto dosegli gotovo 76 posto slovenske bruto plaće", naglasio je Piletić.
Danas je u Hrvatskoj, prema njegovim riječima, do 970 eura bruto plaće 70.822 zaposlenih, a do 1.050 eura bruto njih 131.559.
Zahvaljujući proširenim kolektivnim ugovorima u određenim sektorima, dodao je, Hrvatska već ima više standarde za minimalnu plaću u odnosu na onu propisanu uredbom od 970 eura. Na primjer, u graditeljstvu je za najjednostavnije poslove minimalna plaća 1.000 eura, a za složenije raste do 2.200 eura.
Iznos od 1.050 eura minimalne bruto plaće omogućit će dio bruto minimalne plaće u prosječnoj u prvih sedam mjeseci 2025. godine od 52,8 posto, rekao je Piletić.