Treba li minimalna plaća biti viša ili niža, u Dnevniku Nove TV govori bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac, s kojim je u studiju razgovarala Sabina Tandara Knezović.
višednevna potraga
Pronađeni maloljetnici koji su nestali na Staru godinu
ZATVORENA CESTA
Teška nesreća: Poginula jedna osoba, ima ozlijeđenih
Val prosvjeda se širi
Otkriven plan: Iranski ajatolah priprema bijeg, ruta je spremna, procurili važni detalji
"Naravno da to nije dovoljno kad imate europske cijene, a većinu dohotka naši građani troše na hranu. Kada se računa, treba se računati prema potrošačkoj košarici. Nažalost, ovo je administrativno povećanje plaća, no možda bi trebali razmišljati i po sektorima, pa se možda i tu nađe i neki kompromis s poduzetnicima. Poduzetnici kažu da neki sektori, vjerojatno drvna i druge industrije, da taj dio ne mogu izdržati, no ovdje se stvarno radi o minimumu", rekao je Lalovac.
"Ovo što je Vlada sada odlučila, to vam je 50 eura neto veća plaća, negdje sa 750 na 800 eura, a sad mi recite koji to građanin u Hrvatskoj koji radi može preživjeti s 800 eura?" zapitao je Lalovac.
Dodao je i da je Vlada financirala velik dio mirovinskih doprinosa pa kada poduzetnici napadaju Vladu, dodaje da nitko iz Vlade nije rekao: "Ljudi, pa mi smo vam financirali mirovinski doprinos."
"Poduzetnici, pa platite radnike"
Na pitanje ima li smisla zahtjev da se rasterete i najveće plaće, Lalovac kaže kako su to ljudi koji imaju uglavnom 10 ili 15 tisuća eura plaće. "Sad oni kažu da se i njima treba povećati za tisuću eura, a nemaju osjećaj za njihovog radnika za kojeg ti isti njihovi menadžeri trebaju 50 eura. Onda kažu da će propast zbog ovih 50 eura. Pa kakav si ti menadžer da ćeš propast zbog 50 eura, a zbog svojih 1000 eura što ćeš dobiti od strane države nećeš propasti? Vrlo licemjerno što se tiče poduzetnika. Platite tog radnika, svi govore da fali radnika, svi govore da su u Hrvatskoj dobri radnici za razliku od stranaca, pa onda ih i platite toliko", istaknuo je.
Poduzetnike bi trebalo, kaže, namiriti kroz smanjenje poreza na dobit jer državi nije potrebno toliko tog poreza na dobit ako bi išlo kroz povećanje plaća, a država bi to nadoknadila kroz veće mirovinske i zdravstvene doprinose. "Jer znamo da nam je i tamo rupa. Mi smo taj model predložili još prije godinu dana, no ni od strane Vlade ni od strane poslodavaca na taj model nisu reagirali."
Rast plaća prije izbora Lalovac je nazvao političkom odlukom. "Kad administrativno povećavate plaće, ekonomija ne može prosperirati. Preko 60 posto su rasle plaće u javnom sektoru, 40 u privatnom sektoru."
Lalovac naglašava da radnici imaju pravo tražiti veće plaće i u javnom i u privatnom sektoru. "Jer ne može biti veliki razmjer između javnog i privatnog sektora i na to smo upozoravali. Hrpu mi stvari pohvalimo u Vladi i nismo mi tu samo da bismo kritizirali, ali kažemo kako bismo mi rješavali određene probleme", kazao je bivši SDP-ov ministar financija.
Razgovor pogledajte u videoprilogu.