Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom o doplatku na djecu radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom.
Dohodovni cenzus iznosi 618,02 eura mjesečno po članu kućanstva, odnosno 140 posto proračunske osnovice koja za 2025. godinu iznosi 441,44 eura.
Svota doplatka za djecu određuje se prema pet cenzusnih grupa, ovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno, u propisanom postotku od 7 do 14 posto od proračunske osnovice te svota doplatka za djecu po djetetu može iznositi od 30,90 do 61,80 eura.
Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se područnoj službi / područnom uredu HZMO-a, a može se predati i u Mirovinskim informativnim centrima u Zagrebu (Gradišćanska 26), Splitu (Matoševa 3), Osijeku (J. J. Strossmayera 3) i Rijeci (Titov trg 8A), u poštanskim uredima na području RH, usmeno u zapisnik u područnoj službi / područnom uredu HZMO-a, a može se podnijeti i putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.
Tiskanica zahtjeva dostupna je na mrežnoj stranici HZMO-a https://www.mirovinsko.hr/.
Poslovi rješavanja o pravu na doplatak za djecu primjenom uredbi
Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti u prvom stupnju obavljaju se u svim područnim službama i područnim uredima HZMO-a.
Tko ima pravo na dječji doplatak?
Za ispunjenje općih uvjeta za ostvarivanje prava koji su propisani Zakonom o doplatku za djecu potrebno je:
- da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te da ima neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva
- da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske
- da ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 140 % proračunske osnovice (618,02 eura)
- da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom
- da podnositelj zahtjeva uzdržava dijete
Pravo na doplatak za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje se neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva.
Kućanstvo podnositelja zahtjeva doplatka za djecu čine članovi obitelji bez obzira na stupanj srodstva, pod uvjetom da zajedno žive, privređuju i troše ostvareni ukupni dohodak.
Ako su podnositelj zahtjeva i članovi njegova kućanstva ostvarili dohodak ili mirovinu iz inozemstva, uz zahtjev treba priložiti kopiju ugovora o radu u inozemstvu i dokaze o visini navedenih primanja u neto iznosu za prethodnu godinu.
Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva. Iznimno, za novorođeno dijete pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.
O nastavnom pravu na doplatak za djecu od 1. ožujka rješava se na osnovi novog zahtjeva koji se podnosi od siječnja do 1. ožujka tekuće godine kada se prema ukupnom dohotku kućanstva korisnika ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini ponovo utvrđuju uvjeti za ostvarivanje prava, odnosno dohodovni cenzus i pripadajući iznos doplatka za djecu (postupak prevođenja).
Ako se zahtjev za nastavno ostvarivanje prava podnese nakon 1. ožujka tekuće godine, pravo se može ostvariti, ali ne nastavno od 1. ožujka, već od datuma kada je zahtjev podnesen. Svima koji zahtjev podnesu nakon 1. ožujka 2025. pravo se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, kao i onima koji zahtjev podnose prvi put.
Osobe koje su zaposlene u drugim državama članicama EU-a, Europskom gospodarskom prostoru (EGP) ili Švicarskoj Konfederaciji, a njihov bračni, izvanbračni ili razvedeni drug je zaposlen u Hrvatskoj i djeca imaju prebivalište u Hrvatskoj, kao i radnici upućeni na rad u SR Njemačku (izaslani radnici) zahtjev za doplatak za djecu obavezno podnose u Hrvatskoj.
Korisnici kojima zahtjev za priznanje prava na doplatak za djecu podnesen u prethodnoj godini još nije riješen u Hrvatskoj i/ili u drugoj državi članici EU-a, EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji te korisnici kojima je u tijeku žalbeni ili sudski postupak, također trebaju podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava u tekućoj godini.
Radi ostvarivanja prava na doplatak za djecu u drugim državama članicama EU-a, EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji, HZMO ne izdaje potvrde o (ne)primanju doplatka za djecu u Hrvatskoj jer se te informacije među državama razmjenjuju službenim putem.
U svrhu ostvarivanja prava na doplatak za djecu u drugim državama članicama EU-a po povoljnijim uvjetima, ako je dijete korisnik prava na inkluzivni dodatak, uz zahtjev je potrebno priložiti rješenje o priznanju prava na inkluzivni dodatak.
Vezano uz navedeno, HZMO ističe, bez obzira na to da se u RH pravo na doplatak za djecu ne može ostvariti po povoljnijim uvjetima za djecu/osobe s utvrđenim težim ili teškim invaliditetom, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nadležna je ustanova za provedbu uredbi EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti na području obiteljskih davanja i postupajući po zahtjevu stranke provodi postupak u svrhu ostvarivanja prava na obiteljska davanja i iz drugih država članica EU-a, EGP-a i Švicarske Konfederacije.
Rješenja o nastavnom ostvarivanju prava po zahtjevima primjenom pravnih propisa EU-a donose se bez obzira na to je li korisniku u odnosu na prethodnu godinu utvrđena promjena u visini doplatka za djecu.
Sve informacije vezane uz podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/45 95 011 i 01/45 95 022 i na mrežnim stranicama, pod kategorijom Doplatak za djecu.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Lav XIV.Jedna stvar izazvala je kontroverzu, ali Crkva ga brani: "Osobno je primio i brinuo se o žrtvama"
-
Na balkonu bazilike sv. PetraHrvate je ovo oduševilo: Pogledajte tko je bio uz novog papu kad se prvi put obratio svijetu
-
Lav XIV.Prvi papa Amerikanac: Ovo su detalji o životu Roberta Francisa Prevosta, imenovao ga je papa Franjo
