Donosimo sve što trebate znati o dječjem doplatku, tko na njega ima pravo, koji su uvjeti, koliko iznosi te kad ga možete i izgubiti.
Galerija
Dječji doplatak novčana je naknada koja se dobiva kao potpora odgoju i uzdržavanju djece. Iznos doplatka nije jednak za sve korisnike, već ovisi o nizu faktora.
Vezani članci
U ovom ćemo članku pokušati pojasniti tko sve ima pravo na dječji doplatak, koji su uvjeti te što je potrebno navesti u zahtjevu, ali i koji je cenzus po kojem se ostvaruje ovo pravo, slijedom informacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Tko ima pravo na dječji doplatak
Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju odluke nadležnog tijela, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Doplatak za djecu može se koristiti za djecu rođenu u braku, izvan braka, za posvojenu djecu ili pastorčad, za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja. U pravilu se prima do kraja srednjoškolskog školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.
Za dijete s oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima, doplatak za djecu pripada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do 21. godine života.
Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti produžuje se i nakon navršenih godina života do kojih im pripada doplatak za djecu, a najduže do 21. godine života. Doplatak za djecu pripada i za razdoblje u kojem je dijete spriječeno redovito pohađati školu zbog bolesti.
Za dijete s težim ili teškim invaliditetom, što se dokazuje nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, pravo na doplatak traje sve dok taj invaliditet postoji, pod uvjetom da je nastao prije 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja djeteta.
Kada se doplatak ne može koristiti
Izvan navedenih kriterija, dječji doplatak ne može se koristiti za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno.
Nadalje, od doplatka ništa za vrijeme dok je djetetu na teret sredstava iz državnog, lokalnog ili područnog proračuna osiguran stalni smještaj u ustanovi prema posebnom propisu, kao i za djecu s prebivalištem u inozemstvu i onu koja u inozemstvu borave duže od tri mjeseca, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno.
Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta u brak.
Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu
U Zakonu o doplatku za djecu određeni su sljedeći uvjeti za stjecanje tog prava:
- da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva
- da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske,
- da ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70% proračunske osnovice,
- da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom,
- da podnositelj zahtjeva uzdržava dijete.
Iznimno, pravo na doplatak za dijete s utvrđenim težim ili teškim invaliditetom i za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje se neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva.
Dohodovni cenzus i iznos doplatka za 2021. godinu
Proračunska osnovica za 2021. godinu iznosi 3326 kuna, a dohodovni cenzus (70 posto od proračunske osnovice) iznosi 2328,20 kuna.
U skladu s cenzusnim grupama određene su svote doplatka za djecu:
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn, doplatak za djecu određuje se u svoti od 299,34 kn
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14 kn, a ne prelazi 1.119,53 kn, doplatak za djecu određuje se u svoti od 249,45 kn
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1.119,53 kn, a ne prelazi 2.328,20 kn, doplatak za djecu određuje se u svoti od 199,56 kn
- za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn)
- za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn)
- za dijete s utvrđenim oštećenjem zdravlja, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn)
- za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 122. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja), svota doplatka za dijete iznosi 374,18 kn
- za korisnike koji ostvaruju pravo prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (za dijete s težim ili teškim invaliditetom) svota doplatka za dijete iznosi 831,50 kn.
Koja dokumentacija je potrebna za ostvarivanje prava na doplatak?
Zahtjev za dječji doplatak podnosi se područnoj službi/uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, slijedom prebivališta podnositelja zahtjeva. Zahtjev se može podnijeti i putem e-Usluga (e-Građana).
U zahtjevu treba navesti:
- identifikacijske podatke (OIB, MBG, ime i prezime) podnositelja zahtjeva, djece i svih članova kućanstva,
- kao članove kućanstva podnositelj zahtjeva navodi bračnog/izvanbračnog druga i druge članove obitelji, pod uvjetom da zajedno žive, privređuju i troše ostvareni ukupni dohodak,
- adresu (mjesto stanovanja, broj pošte, ulica i kućni broj i država prebivališta ili boravišta podnositelja zahtjeva),
- je li podnositelj zahtjeva u braku ili izvanbračnoj zajednici ili sam uzdržava djecu,
- u kojem je odnosu/srodstvu podnositelj zahtjeva s djecom za koju traži doplatak za djecu (roditelj, djed, baka, očuh, maćeha, skrbnik) i u kojem je srodstvu s članovima kućanstva,
- za članove kućanstva jesu li zaposleni ili primaju mirovinu izvan RH i u kojoj državi boravi li ili prebiva dijete za koje traži doplatak za djecu izvan RH ostvaruje li se za dijete doplatak za djecu u drugoj državi,
- koju vrstu prihoda/dohodaka/naknada ostvaruju svi članovi kućanstva, uključujući i djecu za koju se traži doplatak za djecu,
- postoji li invaliditet ili oštećenje zdravlja djeteta za koje se traži doplatak za djecu,
- je li djetetu s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja (težim ili teškim invaliditetom) osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnim propisima,
- IBAN tekućeg računa banke podnositelja zahtjeva/korisnika doplatka za djecu.
Kada se zahtjev podnosi prvi put, podnose se dokazi:
- o identifikaciji podnositelja zahtjeva, djece i članova kućanstva,
- o prihodima ako su ostvareni u prethodnoj kalendarskoj godini: potvrda o isplaćenim naknadama zbog bolovanja na teret HZZO-a, potvrda centra za socijalnu skrb o naknadi roditelja njegovatelja i njegovatelja, potvrda o udomiteljskoj naknadi, potvrda o ukupno isplaćenoj svoti inozemne mirovine, potvrda poslodavca o ostvarenom neto dohotku u inozemstvu,
- o broju tekućeg računa podnositelja zahtjeva na koji će se isplaćivati doplatak za djecu: potvrda banke ili obrazac Ovlaštenje/Suglasnost,
- o školovanju: školsku potvrdu o redovitom pohađanju osnovne ili srednje škole za dijete za koje se traži doplatak za djecu, ako se školuje u državi članici EU-a i navršilo je 15 i više godina života,
- o utvrđivanju stupnja oštećenja djeteta: medicinska dokumentacija.
Uz svaki sljedeći podneseni zahtjev ne treba dostavljati dokaze o identifikaciji, osim ako nisu nastale promjene u odnosu na one ranije dostavljene.
Otkad teče pravo na dječji doplatak i treba li se produžavati?
Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, osim kod novorođenčadi, gdje teče od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja.
Zahtjevi i dokazi za nastavak ostvarivanja prava na dječji doplatak od 1. ožujka tekuće godine, bez prekida u isplati, podnose se u svakoj godini u razdoblju od siječnja do 1. ožujka. Tada se prema ukupnom dohotku kućanstva korisnika ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini ponovno utvrđuju uvjeti za ostvarivanje prava, odnosno dohodovni cenzus i pripadajući iznosi doplatka za djecu (postupak prevođenja).
Ako se zahtjev podnese nakon 1. ožujka tekuće godine, pravo se može ostvariti, ali ne nastavno od 1. ožujka, već od datuma kada je zahtjev podnesen.
Potvrde o ukupnom dohotku i redovnom školovanju HZMO nabavlja službenim putem. Korisnik dječjeg doplatka uz zahtjev stoga ne prilaže dokaze o dohotku ili naknadama ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini, osim naknade bolovanja koju je isplatio poslodavac na teret HZZO-a, naknade udomitelju (bez opskrbnine), naknade roditelju njegovatelju i njegovatelju, ostvarenog neto dohotka u inozemstvu, ukupno isplaćene svote inozemne mirovine.
Okolnosti koje mogu utjecati na izmjenu donesenog rješenja
Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj područnoj službi/uredu HZMO-a prijaviti svaku promjenu nastalu tijekom godine koja može utjecati na promjenu utvrđenih uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu.
U to spada rođenje djeteta, razvod braka, preseljenje, stupanje u radni odnos ili prestanak radnog odnosa korisnika, djeteta ili člana kućanstva, prebivalište ili boravak djeteta u inozemstvu, zaposlenje korisnika ili bračnog druga u drugoj državi ili članici EU-a, stjecanje mirovine korisnika ili bračnog druga u drugoj državi, članici EU-a, smještaj djeteta s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja, odnosno težim ili teškim invaliditetom u ustanovu, prestanak redovitog školovanja djeteta, stupanje u brak korisnika ili djeteta.
Prijaviti treba i sve što bi moglo utjecati na izmjenu iznosa doplatka - prestanak radnog odnosa, umirovljenje, ostvarivanje prava na novčanu naknadu, promjena broja članova kućanstva, stjecanje prihoda u inozemstvu - i to u roku 15 dana od nastale promjene.
Ako se poveća ukupni dohodak kućanstva te se time ispune uvjeti da prestane pravo na doplatak, korisnik će izgubiti to pravo prvog dana idućeg mjeseca od dana nastale promjene, o tome se donosi rješenje, a isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu u kojem je nastala promjena.
Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece, nadležno tijelo socijalne skrbi ili sud odredit će isplatu doplatka drugoj osobi i o tome izvijestiti HZMO.
Žalba protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu podnosi se područnoj službi/uredu HZMO-a koji je donio rješenje, a ako je ne uvaži, žalbu rješava Središnja služba HZMO-a, A. Mihanovića 3, Zagreb.
Doplatak za djecu isplaćuje se preko banaka, na tekuće račune korisnika doplatka za djecu u mjesečnim svotama, i to u tekućem mjesecu za protekli mjesec.
Ako je račun ovršen, da bi se spriječila ovrha doplatka za djecu, korisnik doplatka u poslovnici Financijske agencije (FINA) obvezno prijavljuje primanje doplatka za djecu i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao uplatitelja, nakon čega FINA otvara poseban račun za isplatu doplatka za djecu.
Ako ne znate koja su vaša prava, kako ih ostvariti, ako mislite da ste u pokušaju da ih ostvarite ostali oštećeni, obratite se nama. Javite nam što vas muči, a mi ćemo umjesto vas pitati institucije, češljati zakone, inzistirati na odgovorima i pokušati doći do rješenja. I pomoći vam. Jer ako imaš pravo - ostvari ga.
Svoj problem pošaljite na reporter@novatv.hr.
