USKOK je podnio žalbu na odluku Županijskog suda u Zagrebu kojom je sud ukinuo istražni zatvor bivšem glavnom direktoru MOL-a Zsoltu Hernadiju.


USKOK je podnio žalbu na odluku Županijskog suda u Zagrebu kojom je ukinut istražni zatvor bivšem direktoru MOL-a Zsoltu Hernadiju, koji je prošle godine nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog davanja mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučaju Ina-MOL.

Vezani članci Slika nije dostupna Hernadiju će se u Zagrebu suditi u odsutnosti Slika nije dostupna DORH odgovorio Mađarima: Nalog smo poslali i na engleskom

Žalbu USKOK-a na odluku suda prenosimo u cijelosti: 

''U predmetu INA-Mol izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu, na prijedlog obrane, 29. siječnja 2020. donijelo je odluku o opozivanju istražnog zatvora protiv Hernadija koji je prethodno bio određen rješenjima toga suda iz rujna 2013. i prosinca 2018. godine.

Nakon zaprimanja pisanog otpravka rješenja o opozivanju istražnog zatvora, smatrajući da ne postoji nikakva osnova da se istražni zatvor Hernadiju opozove, USKOK je podnio žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske s prijedlogom da ukine odluku o opozivu istražnog zatvora. (7. 2. 2020.)

Osuđen zbog davanja mita

Podsjećamo da je Županijski sud u Zagrebu 27. prosinca 2019. donio nepravomoćnu presudu kojom je II. opt. Zsolt Tamas Hernadi proglašen krivim zbog kaznenog djela davanja mita I. opt. Ivi Sanaderu za stjecanje upravljačkih prava Mol-a u INA-i. Navedenom presudom Hernadi je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine.

Budući da je Hernadi za cijelo vrijeme kaznenog postupka koji se vodi protiv njega bio nedostupan i da njegovu prisutnost nije bilo moguće osigurati niti jednom radnjom ili mjerom, USKOK ga je pokušao ispitati putem međunarodne pravne pomoći, no Mađarska je odbila hrvatske zamolnice za pružanjem pravne pomoći, pozivajući se na razloge nacionalne sigurnosti i tako opstruirala vođenje kaznenog postupka.

Stoga je, kako bi se osigurala prisutnost Hernadija, Županijski sud u Zagrebu, u rujnu 2013. i prosincu 2018. godine, donio rješenja o određivanju istražnog zatvora protiv njega. Također je protiv njega raspisana međunarodna potraga te su izdani i europski uhidbeni nalozi radi njegove predaje i vođenja kaznenog postupka pred hrvatskim državnim tijelima.

No, to nije rezultiralo njegovim uhićenjem, zbog čega je u odnosu na Hernadija određeno suđenje u odsutnosti. Usprkos svemu navedenom, izvanraspravno vijeće je opozvalo spomenuta rješenja o određivanju istražnog zatvora protiv Hernadija, obrazlažući takvu odluku činjenicom kako u sadašnjem stadiju kaznenog postupka koji se još uvijek vodi protiv Hernadija, njegova prisutnost pred sudom više nije potrebna, niti je propisana relevantnim kaznenoprocesnim odredbama u eventualnom žalbenom postupku.

Odluka suda može imati ozbiljne posljedice

Nadalje se u obrazloženju odluke navodi da bi se daljnjim održavanjem na snazi opozvanih rješenja o određivanju istražnog zatvora, a posredno i održavanjem tjeralice i europskog uhidbenog naloga, Hernadiju kršilo pravo na slobodu kretanja. Suprotno takvom stavu izvanraspravnog vijeća, USKOK smatra da razlozi za određivanje istražnog zatvora protiv Hernadija i nadalje postoje.

U žalbi je USKOK upozorio da, ako takvo rješenje izvanraspravnog vijeća postane pravomoćno, ono može izazvati ozbiljne reperkusije. Naime, USKOK smatra da bi se takva odluka negativno odrazila na percepciju sudbene vlasti u Hrvatskoj i da bi izazvala sumnju u mogućnost ostvarenja vladavine prava u Hrvatskoj budući da je dosadašnjim ponašanjem Hernadi kontinuirano pokazivao da nema apsolutno nikakvu namjeru pojavljivanja pred hrvatskim pravosuđem i tako jasno dao do znanja da ne priznaje autoritet hrvatskog pravosuđa, već ga u potpunosti negira.

Unatoč tome, nakon što je prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu Hernadi osuđen zbog počinjenja izrazito teškog i ozbiljnog koruptivnog kaznenog djela kojim su oštećeni vitalni hrvatski državni interesi, izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu odlukom o opozivu istražnog zatvora Hernadiju omogućava da se nesmetano krije od hrvatskih pravosudnih vlasti na području čitave Europske unije.

''Doveo bi se u pitanje autoritet pravosudne vlasti''

To zapravo znači da, ako takva odluka postane pravomoćna, hrvatska redarstvena i pravosudna tijela ne bi više imala osnovu da postupaju prema njemu čak i ako bi došao u Hrvatsku. Osim toga, u žalbi USKOK-a ukazano je na ozbiljne posljedice koje bi pravomoćnost takve odluke izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu mogla proizvesti budući da bi predstavljala opasan presedan za buduće slične slučajeve.

O kakvim se posljedicama radi u žalbi je prikazano na primjeru predmeta ratnih zločina, u kojima se u Hrvatskoj protiv niza okrivljenika vode kazneni postupci u odsutnosti. Zbog toga što su te osobe nedostupne hrvatskom pravosuđu jer su u bijegu, u odnosu na te osobe donesena su rješenja o određivanju istražnog zatvora.

Ukoliko u takvim postupcima budu donesene prvostupanjske presude kojima se okrivljenici osuđuju na kazne zatvora u trajanju manjem od pet godina, tada bi i tim osobama mogao biti opozvan istražni zatvor i one bi mogle nesmetano dolaziti i slobodno se kretati po hrvatskom teritoriju, čime bi zasigurno autoritet cjelokupne hrvatske pravosudne vlasti bio doveden u pitanje, ne samo u očima hrvatske, nego i međunarodne javnosti'', stoji u žalbi.