Galerija
Država je manje trošila nego što je zaradila, i to po prvi put otkako Zavod za statistiku vodi evidenciju po novoj europskoj metodologiji.
Višak u blagajni, odnosno suficit za prošlu godinu, iznosi 2,75 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a. Dug opće države narastao je na 283,3 milijarde kuna, ali je zbog rasta hrvatskog gospodarstva, odnosno BDP-a, smanjen udio duga u tom istom BDP-u te je sada na 78 posto.
"Trebamo je gospodarski rast, investicije i zapošljavanje, radna mjesta i rast standarda. To su glavni indikatori koje naši građani mogu i trebaju prepoznati", rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Do viška novca došli smo jer javna poduzeća bolje posluju, a zbog visokih poreza visoki su i porezni prihodi države. Smanjeni su i troškovi kamata za servisiranje duga države.
Oporba je također zadovoljna, ali želi korak dalje. Vladu pozivaju da porezno rastereti građane.
"Ovo je svakako znak Vladi, a čini mi se da će oni smanjiti opću stopu PDV-a s 25 na 23 posto. S tim treba biti oprezan, ali ove podatke pozdravljam i podržavam", rekao je Boris Lalovac, saborski zastupnik (SDP).
Svi ovi dobri pokazatelji neće značiti apsolutno ništa ako se Vlada napokon ne pokrene po pitanju reformi, ističe profesor Brkić. Previše ovisimo o ekonomskoj situaciji zemalja u okruženju, i gotovo svi rastu brže od nas.
"Mi smo od nekada treće ekonomije u tranziciji stigli na samo dno Europe po rastu BDP-a. Postavlja se pitanje: Što smo radili svih ovih 25-26 godina? Što smo radili u okviru zadnjih pet godina punopravnog članstva u Europskoj uniji?", rekao je Luka Brkić, ekonomski analitičar.
A odgovor na pitanje najbolje će dati statistički podatak o padu investicija. Ulagači nam sve manje vjeruju, pa su investicije u prošloj godini pale za 13,1 posto.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
