Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem kvartalu prošle godine.

Galerija


Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2 posto na godišnjoj razini, što je znatno sporije nego u prethodnom kvartalu i manje nego što se očekivalo.

Vezani članci Demografski potop Hrvatske2 (Foto: Dnevnik.hr) Novi zabrinjavajući podaci: Demografski potop se nastavlja; sve nas je manje i sve smo stariji Slika nije dostupna UZLET HRVATSKOG GOSPODARSTVA - BDP rastao 2,8 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto.

To je i manje od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je da je gospodarstvo u prosjeku poraslo za 2,7 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se od 2,1 do 3,2 posto.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos inozemne potražnje bio negativan.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom tromjesečju ojačao za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. porastao za 2,2 posto.

U cijeloj 2017. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,2-postotni rast u 2016.

Kad je riječ o Europskoj uniji, Hrvatska billježi najsporiji rast BDP-a od tek 0,1 posto. (Hina/D.I.)

Usporavanje rasta BDP-a danas je komentirao i ministar financija Zdravko Marić.

"Svi skupa trebamo stremiti višim stopama rasta BDP-a. Što se tiče usporavanja gospodarskog rasta, on je nešto sporiji i ispod očekivanja. Najviše je to zbog višeg uvoza od predviđenog dok je industrijska proizvodnja u četvrtom tromjesečju stagnirala", izjavio je Marić.

Naveo je i ako se promatraju desezonirani podaci, gospodarski je rast u posljednjem tromjesečju 2017. bio 2,2 posto. Glavni pokretač rasta bio je, kaže, kao i u proteklim tromjesečjima, osobna potrošnja.

"Moram napomenuti da je ovo 14. tromjesečje za redom da gospodarstvo raste. Osobna potrošnja je u zadnjem tromjesečju ostvarila rast od 3,4 posto. Uz nju, rast je ostvaren i na razini investicija", naglasio je Marić.

Investicije, kaže, rastu 1,7 posto, državna potrošnja 2,6, izvoz roba i usluga 3,6 te uvoz roba i usluga 6 posto. "Kao i u prethodnim tromjesečjima, kada je gospodarstvo Hrvatske zabilježilo rast u prvom tromjesečju od 2,6, potom od 3 posto i za prošlu godinu rekordnom trećem tromjesečju od 3,3 posto. U svakom od tih tromjesečja glavni je doprinos rastu došao od domaće potražnje, poglavito vođen osobnom potrošnjom i takav je slučaj i za četvrto tromjesečje", rekao je ministra financija.

Kada se ovi preliminarni podaci stave u kontekst i zbroje s ostvarenjima BDP-a u preostala tri tromjesečja 2017., ukupni gospodarski rast je ostvaren na razini 2,8 posto. "Dakle, drugu godinu za redom imamo stope gospodarskog rasta u zoni od oko tri posto", zaključio je Marić.

Na upit da komentira činjenicu da je to najsporiji rast od drugog kvartala 2015., kao i da gospodarstvo usporava, Marić je kazao kako je gospodarski rast nešto sporiji u odnosu na prethodna tromjesečja i "ispod očekivanja kako nas tako i relevantnih institucija".

Naveo je i da je osobna potrošnja tradicionalno glavni pokretač gospodarskog rasta u Hrvatskoj, a dobila je i dodatni zamah s poreznom reformom i dizanjem raspoloživog dohotka građana.

"Naš cilj i ideja gospodarskog rasta je da, uz osobnu potrošnju, treba biti i čim veći doprinos, poglavito investicijske potrošnje, jer je to svojevrsni zalog za budućnost i može imati najveći utjecaj i na dizanje ne samo BDP-a u jednog nego i godinama koje slijede te izvoz roba i usluga", rekao je Marić. Priznao je međutim i kako "brojke pokazuju i stvari koje treba ispravljati".

Istaknuo je i da domaća potražnja kad dobije uzlet, zbog poprilično visoke uvozne ovisnosti negativno doprinosi ukupnom BDP-u. "Unatoč podacima koji su bili objavljivani iz Državnog zavoda za statistiku na mjesečnoj razini, a koji su sugerirali da je nešto usporio uvoz roba, ipak po današnjim podacima taj uvoz roba i svih usluga je na razini od šest posto (za četvrto tromjesečje) što daje negativni doprinos u ukupnom BDP-u", rekao je Marić. (Hina)