Rusko gospodarstvo, koje već pokazuje znakove slabosti, nije se uspjelo oporaviti unatoč rastu cijena nafte tijekom rata na Bliskom istoku, koji je privremeno povećao prihode Kremlja, izjavio je čelnik švedske vojne obavještajne službe.
Thomas Nilsson, rekao je za Financial Times da bi Rusiji bilo potrebno da cijena njezine nafte tipa Urals, ostane iznad 100 dolara po barelu tijekom cijele godine kako bi zatvorila proračunski deficit, a znatno dulje kako bi ublažila i druge gospodarske probleme.
Vladimir Putin priznao je da rusko gospodarstvo ostvaruje slabije rezultate od očekivanih te upozorio da će porast prihoda od nafte, potaknut sukobom na Bliskom istoku - koji bi mogao donijeti do dodatnih 150 milijuna dolara dnevno - biti kratkotrajan.
Nilsson je upozorio da će Rusija imati još veće poteškoće u financiranju rata u Ukrajini, koji traje već petu godinu, osobito ako primirje između SAD-a i Izraela s Iranom potraje i cijene nafte se stabiliziraju.
"Rusija i dalje ima strukturni problem", rekao je Nilsson u rijetkom intervjuu u Stockholmu. "Nije održiv model rasta proizvoditi vojnu opremu koja se potom uništava na bojištu."
Dodao je da su se gospodarske poteškoće proširile i na obrambeni sektor, koji je posljednjih godina bio glavni pokretač rasta, dok civilni sektor stagnira. Moskva, prema njegovim riječima, preusmjerava sredstva u područja gdje se mijenja priroda rata, poput bespilotnih sustava i dalekometnog oružja.
Ipak, izvan industrije dronova, ruski vojno-industrijski kompleks posluje s gubicima, opterećen je korupcijom i pronevjerama te ovisi o kreditima državnih banaka, istaknuo je Nilsson.
Švedska obavještajna služba, kako kaže, raspolaže informacijama da Rusija sustavno manipulira ekonomskim podacima kako bi uvjerila zapadne saveznike Ukrajine da je njezino gospodarstvo izdržalo pritisak ratne potrošnje i zapadnih sankcija.
Službeni podaci iz Rusije već ukazuju na zabrinjavajuće trendove. Putin je nedavno izjavio da je ruski BDP pao za 1,8 posto u siječnju i veljači, uključujući pad u sektorima ključnima za ratne napore, poput industrijske proizvodnje i građevinarstva.
Guvernerka ruske središnje banke Elvira Nabiulina dan kasnije upozorila je da se vanjski uvjeti pogoršavaju gotovo kontinuirano, i za izvoz i za uvoz.
Nilsson tvrdi da je stvarno stanje još lošije te da središnja banka podcjenjuje inflaciju, koja je, prema njegovim procjenama, bliža referentnoj kamatnoj stopi od 15 posto nego službenih 5,86 posto.
Švedska se slaže s njemačkom obavještajnom službom BND da Rusija podcjenjuje svoj proračunski deficit za oko 30 milijardi dolara, a primijećeni su i financijski pokazatelji koji bi mogli upućivati na buduću bankarsku krizu.
"Ako ste stvorili sustav kakav je Putin uspostavio, moguće je da ni sam ne zna koliko je loša stvarna situacija. No čak i uz netočne informacije koje dobiva, od toga se ne može pobjeći", rekao je Nilsson.
Procjene o ruskom gospodarstvu nisu jedinstvene. Međunarodne prognoze uglavnom se podudaraju s procjenama središnje banke da će inflacija do kraja godine pasti na oko 5 posto.
No Švedska smatra da Rusija "živi na posuđenom vremenu". "Rusko gospodarstvo može završiti u jednom od dva scenarija: dugotrajnom padu ili šoku. U oba slučaja slijedi put prema financijskoj katastrofi", upozorio je Nilsson.
Švedska poziva europske zemlje da usvoje odgođeni paket sankcija i pojačaju potporu Ukrajini kako bi dodatno iskoristile slabosti Rusije.
"Europa još ne čini sve što može kako bi oslabila rusko gospodarstvo. Moramo biti spremni platiti cijenu - i za sebe", izjavila je švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard. Dodala je da je "iznimno frustrirajuće" što nisu sve članice EU-a spremne promijeniti svoj energetski model.
Nilsson smatra da se Putinovi ciljevi nisu promijenili od početka rata, unatoč sve lošijim gospodarskim izgledima. Rusija, prema njegovim riječima, mirovne pregovore pod vodstvom SAD-a koristi kao "političko kazalište" kako bi prikrila svoje teritorijalne ambicije.
Te ambicije, tvrdi, vjerojatno nadilaze službeno najavljeni cilj potpunog zauzimanja Donbasa i uključuju presijecanje Ukrajine od obale Crnog mora zauzimanjem Odese.
"I sam Kijev mogao bi biti na stolu", rekao je Nilsson.
Ipak, zaključuje da će gospodarske slabosti i dalje ograničavati ruske vojne sposobnosti. "Iako ozbiljni problemi u ruskom gospodarstvu neće promijeniti strateške ciljeve ruskog vodstva u ratu protiv Ukrajine, niti njihov odnos prema NATO-u i EU-u, oni će utjecati na način na koji te ciljeve mogu ostvarivati - kao i na razinu i naprednost njihovih vojnih kapaciteta."
-
VREMENSKA PROGNOZAZbogom toplim danima: Temperature padaju i za 10 stupnjeva, a na Jadran stiže olujna bura
-
SPORNI ZAKONIUzbuna u Srbiji! Zbog najave iz EU-a vlada donijela hitnu odluku, reagirala i Brnabić: "To ne bi bilo fer"
-
STIGLA PROMJENANevrijeme pogodilo susjedstvo, jaki udari vjetra ruše stabla
