"Vršnjačko nasilje je iznad političkih stavova i podjela. I Ministarstvo znanosti i obrazovanja je prepoznalo taj problem i ove je godine izdvojilo daleko više sredstava u proračunu za sprečavanje vršnjačkog nasilja. Jedino prevencijom i edukacijom možemo nešto učiniti i ne smijemo zatvarati oči pred problemima nego ih rješavati", kazala je na konferenciji za novinare predsjednica Odbora Vesna Vučemilović iz Domovinskog pokreta.
Danas peti put obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, kazala je, dodavši da su 2019. godine zabilježene 1743 inicijalne dojave, a vršnjačko nasilje najviše su prijavljivale škole, policijske postaje, zdravstvene ustanove i roditelji. Prednjače fizičko i verbalno nasilje ili kombinacija oba oblika, a sve češće se evidentira nasilje putem SMS-a ili društvenih mreža, napomenula je. Mjere poduzete protiv počinitelja, kojih je u 2019. godini bilo 1025 u najvećem broju bile su savjetovanje ili pomaganje obitelji, dodala je, istaknuvši da je u porastu nasilje putem društvenih mreža. U svjetlu pandemije COVID-a i nastave na daljinu to predstavlja daljnji izazov u smanjenju vršnjačkog nasilja, ocijenila je Vučemilović, navevši da to otežava činjenica da velik dio roditelja nije u dovoljnoj mjeri informatički pismen i nisu upoznati s aktivnostima svoje djece na društvenim mrežama.
"Vještine za adolescente"
Vesna Bedeković iz HDZ-a kazala je da je Ministarstvo u prošloj godini financiralo 59 preventivnih programa u školskom okruženju u iznosu od 460 tisuća kuna, dok će se ove godine aktivnosti prevencije vršnjačkog nasilja financirati u iznosu od 2,7 milijuna kuna. Taj će se novac, kazala je, utrošiti na financiranje preventivnih školskih programa i timova za krizne intervencije, dok se na natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte udruga izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja financiralo 11 projekata u iznosu od 810 tisuća kuna.
Važnim je istaknula pilot-program prevencije pod nazivom "Vještine za adolescente" koji je prošle godine proveden u suradnji s Uredom UN-a za droge i kriminal, Uredom za suzbijanje zlouporabe droga, Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva, u što je bilo uključeno 90 učitelja i stručnih suradnika koji su u provedbu programa uključili 1400 učenika.
"Uloga škole i odgojno-obrazovnog sustava od presudnog je značaja u prevenciji vršnjačkog nasilja, kao i uloga obitelji, ali i društva u cjelini zbog čega je potrebno posebnu pozornost posvetiti odgoju mladih generacija u sprečavanju svih oblika nasilja", poručila je Bedeković, podsjetivši da se novi kurikulumi iz 2019. godine prevencijom nasilja bave kroz međupredmetne teme. Cilj im je kod mladih koji su u formativnoj dobi razvijati pozitivnu sliku o sebi, samopoštovanje, samopouzdanje, prepoznavanje vlastitih vještina i nošenje s vlastitim emocijama, kao i usvajanje empatije, odgovornosti i nenasilnog rješavanja sukoba kako bi mladi uspješno djelovali u zajednici, kazala je.
Jeckov: "U Vukovaru ponovno sukob maloljetnika"
Dragana Jeckov iz SDSS-a kazala je da ju je zatekla vijest da se na Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja u Vukovaru ponovno dogodio ozbiljni sukob maloljetnih vršnjaka, s ozbiljnim tjelesnim ozljedama. Naime, dodala je, trojica su primljena u vukovarsku bolnicu s ranama od teleskopskih palica i povredama koje je izazvao suzavac.
"U potpunosti se slažem s onim što su kolegice rekle, međutim, u Vukovaru očigledno imamo demonstraciju gotovo svakodnevnog vršnjačkog nasilja, maloljetničke delinkvencije i usprkos svim nastojanjima policije i škola koje se trude zaustaviti ih, to im ne polazi za rukom. Očigledno je u Vukovaru potrebno učiniti nešto što će imati bolju reakciju i spriječiti vršnjačko nasilje koje se događa", kazala je.
Naglasila je i da danas namjerno ne želi govoriti tko je koga napao. I napadači i žrtva su maloljetnici, a sve se događa za vrijeme velikog odmora, ispred Tehničke škole u Vukovaru, rekla je, ustvrdivši da smo zakazali kao društvo.
"Možda je baš danas potrebno govoriti kakve se ozbiljne stvari događaju u Vukovaru, a koje se prešućuju i stavljaju u formu sukoba međunacionalnih i međunavijačkih skupina. No, ovo je klasično nasilje koje treba zaustaviti i nebitno je tko je koje nacionalnosti jer imamo razbijene glave i zabrinute roditelje koji pitaju da li da šalju djecu u školu ili ne", upozorila je, najavivši da će odgovor potražiti u MUP-u.