Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ulice gradova noću se sve češće pretvaraju u poprišta obračuna koja završavaju smrtnim ishodom.


Protekli vikend Rijeku je šokirala strašna vijest. Život mladića skončan je nakon verbalnog sukoba koji je završio tučnjavom Napadači su studenta s Cresa ostavili na cesti, gdje se ugušio vlastitom krvlju. Zbog čega mladi sve više pribjegavaju nasilju te što to ruši njihove pragove tolerancije, pokušali smo doznati od nekoliko stručnjaka.

Vezani članci Vršnjačko nasilje Ravnatelj bolnice o stanju pretučenog 14-godišnjaka: "Iako su ozljede na početku bile okvalificirane kao lakše, riječ je o teškim ozljedama" Fizički obračun, ilustracija Privedeni mladići koji su u Zadru bokserom napali maloljetnika: "Pretukli su ga krvnički, brutalno, to je za mene pokušaj ubojstva"

>> Rijeka: Oprosti nam, Aleksandre!

Dr. sc. Mirjana Nazor, psihologinja koja se bavi proučavanjem divijantnih ponašanja kod mladih, za Dnevnik.hr kaže da je problem kompleksan i da je dugo nastajao. 'Prvo u čemu je stvar jest činjenica da ih odrasli nisu naučili kako se rješavaju problemi i kako se s njima nosi. Mirno i civilizirano rješavanje problema i put bez sukoba su socijalni modeli kojima se djecu treba učiti od malih nogu, a ne u 16 godini ili kada nešto krene po zlu', pojašnjava dr.sc. Nazor. Dodaje kako je druga bitna stvar koju treba napomenuti je to da odrasli, bilo roditelji, bilo učitelji, su djeci i mladima jako loši modeli. 

'Poruka je da se trud ne isplati'

'Ni mi se nekada ne ponašamo na način koji je ispravan i kojim bi trebali učiti djecu. Nažalost, često se ispostavi da je agresija jedini put do cilja jer nekada pravdom i mirnim putem, uz sav trud, ne ide. A dodatna stvar koju mladi primjećuju je da na agresiju nema kazne i sankcija' kaže mr. sc. Nazor. Objašnjava kako su se u današnjem društvu potpuno promijenili prioriteti i mjerila te je postati slavan postala jako bitna stvar. 'Djeca dobivaju poruku da neće puno napraviti ako su dobri u školi i na fakultetu ili ako marljivo sviraju klavir godinama. No, ako nekoga pretuku, već drugi dan pune  naslovnice. Znači, poruka je da se trud ne isplati', dodaje Mirjana Nazor.

Kaže i kako su mediji u velikoj mjeri odgovorni za porast nasilja jer daju preveliku pozornost toj temi. Na upit kako ćemo riješiti to što smo godinama stvarali, psihologinja Nazor jednostavno je pojasnila. 'Odgojem djece, moramo se vratiti na početak i djecu od malih nogu početi odgajati, ne ih puštati da rastu kao divlja trava. Previše je lošeg odgoja i zanemarivanja. S djecom treba razgovarati, pitati ih što ih smeta i što im zadaje probleme, uvažavati njihovo mišljenje i posvetiti im se. Nažalost, danas više nitko nema vremena', zaključuje psihologinja Nazor.

Kućni red samo za ukras

'Kućni red koji visi na zidovima mnogih institucija postao je samo ukras, nitko se na njega ne obazire niti čita sadržaj', zaključuje mr. sc. Esmeralda Sunko

Razloga za porast nasilnog ponašanja i kriminalnih djela među mladeži je mnogo, no da je među najbitnijima kućni odgoj, misli mr. sc. Esmeralda Sunko, direktorica Lige za prevenciju ovisnosti. 'Djeca ono što gledaju kod kuće uče i tako se ponašaju te šire to ponašanje, prvo na školu pa onda dalje na društvo' kaže mr..sc. Sunko. Dodaje da je tragedija da se nasilno ponašanje počelo percipirati kao normalno. 'Profesori i nastavnici ne reagiraju jer se boje i ne shvaćaju da imaju odgovornost prema svakom djetetu osobno', dodaje.

Naglašava da su svagdje oko nas agresivni modeli ponašanja, u svim sferama društva. 'Vidimo kada netko dođe u gradsko poglavarstvo i prijeti bombom i tek mu tada bude ispunjen zahtjev, na lijep i civiliziran način, znači, nije išlo', primjernom pojašnjava voditeljica Lige za prevenciju protiv  ovisnosti. Dodaje kako je kućni red koji visi na zidovima brojnih institucija samo ukras, nitko se ne osvrće na njegov sadržaj.

>> Vrijeme je da prestanemo okretati glavu!

'Djeca su se uvijek tukla, toga će stalno biti, ali roditelji su ti koji moraju odrediti 'Kada bi samo svi odrađivali svoj posao alatima koji su socijalno prihvatljivi, od roditelja, učitelja, profesora, policije, pravosuđa, takve se stvari ne bih u tolikoj mjeri događale', kaže mr. cs. Esmeralda Sunko. 'Djeca su potpuno izgubila osjećaj za poštovanje prema starijima. Evo, nedavno je bio slučaj da su osnovnoškolci gađali starice kruhom. Kada bi se neka od žena okrenula i potrčala prema njima, oni su to snimali mobilnim telefonom, što je izazivalo salve smijeha', govori i dodaje kako je riječ o potpunom nepoštivanju starijih. Naglašava da odgovornost leži u svima nama. 

Obratiti pažnju na osobne karakteristike

'Prvi doticaj s nasiljem većina mladih nasilnika doživi u vlastitoj obitelji, najčešće od starijih i odgovornih članova obitelji. Nasilje se u obitelji smatra oblikom odgoja, a često je prihvatljivo 'dati samo malo po guzi', kaže psihijatar Janović

Psihijatar Špiro Janović upozorava kako i osobne karakteristike osobnosti mogu imati značajnu ulogu u nasilnom ponašanju. 'One su dijelom naslijeđene, a djelom stečene pod utjecajem okoline. Roditelji ih često ne prepoznaju ili im ne pridaju pažnju nekim upozoravajućim znakovima da dijete ima problema s kontrolom agresivnosti ili ljutnje. Radi se o učestalom gubitku kontrole nad sitnicama, fizičkom obračunu  u kojima sudjeluje ili ih provocira, uništavanju stvari u ispadima, nošenju oružja, planovima za neki nasilni čin', navodi psihijatar Janović za Dnevnik.hr.

Dodaje kako bi roditelji tada trebali  za dijete potražiti stručnu pomoć, psihijatra ili psihologa, i omogućiti djetetu da nađe zdravije načine rješavanja sukoba i problema, čak ako to uključuje i promjenu lošeg ponašanja u obitelji. Objašnjava kako će to biti od velike važnosti kada dijete dođe u drugi doticaj s nasiljem u svojoj okolini, odnosno u školi, susjedstvu, parku. 'Ovisno o osnovnim porukama o nasilju, koje je naučilo u svojoj najužoj okolini, dijete bira svoje ponašanje. Sociološki gledano, obitelj predstavlja društvo. Kada je u društvu sve dozvoljeno, i u obitelji je sve dozvoljeno, i obratno. To se odnosi na nasilje, laganje, nepravdu, krađu i ostale oblike devijantnog ponašanja, ali i na reakciju na te pojave, koja može biti isto nasilje. I odnos društva i zajednice prema nasilju je bitan', tvrdi psihijatar Janović i ističe da ukoliko je nasilje dopušten oblik ponašanja, biti će izvjesno, pogotovo ako kazna za to ponašanje nije izvjesna.

Američki tinejdžeri izdvojili uzroke nasilja

Psihijatar Špiro Janović navodi rezultate jedne američke  ankete u kojoj su mladi izdvojili sljedeće uzroke nasilja. Bili su to mediji, droge, bande, nezaposlenost, oružje, siromaštvo, pritisak vršnjaka, raspad obitelji, loše susjedstvo, netolerancija i ignoriranje. 'U svim je ovim kategorijama moguća određena korekcija ) ili pružanje pomoći i podrške (npr. psihološke pomoći, nalaženje zaposlenja), a u tome sudjeluju svi, uključujući roditelje, institucije, zajednica i društvo. Oblici nasilnog ponašanja, osim ubojstava i samoubojstava, su i tučnjave, nošenje i korištenje oružja, pripadanje bandama, neoprezna vožnja, nesiguran seks, nasilje u emocionalnoj vezi, psihološko zlostavljanje i dr', dodaje Janović.

'Po mom mišljenju, pravi je put upravo osvještavanje i prepoznavanje što je nasilno ponašanje. Stav o tome treba biti jasan i snažan, svaki oblik nasilja je nedopustiv, a treba biti zastupljen na osobnoj odnosno individualnoj, obiteljskoj, društvenoj i političkoj razini, istovremeno i istoznačno', jasno poručuje psihijatar Janović. Dodaje kako agresivnost kao ljudska karakteristika, ima i svoj biološki karakter i svoju evolucijsku ulogu, koja s pozitivnim usmjerenjem postaje značajni čimbenik napretka čovjeka. 'Ako se energija usmjeri na pozitivne radne i društvene sadržaje, odnosno sublimira, kako to nazivamo u psihologiji ličnosti, ona donosi dobrobit za pojedinca i čitavu zajednicu', poručuje Janović.