Svaka druga tvrtka žali što je odlučila poslovati u Hrvatskoj, razlozi su očekivani

Rezultati su to najnovijega gospodarskog istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, najveće bilateralne gospodarske organizacije u Hrvatskoj, koje je provedeno u veljači ove godine među 150 tvrtki članica Komore te nekima od vodećih tvrtki u Hrvatskoj.

Pročitajte i ovo Nova runda Dnevnik Nove TV doznaje: Priprema se novo izdanje narodnih obveznica, evo što građani mogu očekivati Strane tvrtke u Hrvatsku ulažu milijardu eura

Istraživanje je provedeno istodobno s 15 drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.

Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je sa prošlogodišnjih 68 % na 54 %. Pritom je ova brojka do 2017. godinama iznosila visokih 80 %, a ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe koji iznosi 79 %.

Kao glavne razloge svog nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti.

Loše prognoze gospodarskog rasta

I ovogodišnje prognoze rasta hrvatskog gospodarstva lošije su u odnosu na 2018. – samo 19 % ispitanika očekuje poboljšanje gospodarske situacije, za razliku od prošlogodišnjih 33 %.

Udio poduzetnika koji trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuju kao negativnu također je naglo porastao u odnosu na prošlu godinu – s 39 % na 61 %. Kada je riječ o percepciji gospodarske situacije, zemlje Srednje i Istočne Europe u prosjeku je u 37 % slučajeva ocjenjuju kao dobru, a u 20 % slučajeva kao lošu.

Nešto pozitivnije od gospodarske situacije i prognoze njezina razvoja ispitana su poduzeća ocijenila svoju vlastitu poslovnu situaciju – 26 % njih opisuje ju kao dobru, 60 % kao nepromijenjenu i 14 % kao lošu.

42 % poduzeća smatra kako će gospodarska situacija krenuti nabolje, no ta brojka svejeno predstavlja pad od 15 % u odnosu na 2018. Slične prognoze razvoja vlastite poslovne situacije imaju poduzeća u zemljama Srednje i Istočne Europe, međutim ona svoju trenutačnu poslovnu situaciju vrednuju u prosjeku znatno bolje – 56 % tvrtki ocjenjuje je kao dobru, a samo 6 % kao lošu.

Hrvatska relativno atraktivna

Unatoč svemu, Hrvatska je s 8. mjestom od 20 zemalja Srednje i Istočne Europe i dalje relativno atraktivna te, uz iznimku Slovenije (5. mjesto) atraktivnija od svojih susjeda i konkurencije na jugoistoku Europe (Mađarska 9, Srbija 11, Bosna i Hercegovina 18, Rumunjska 10, Bugarska 12).

Kao najveće prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost zaposlenika, akademsko obrazovanje, produktivnost i motivaciju zaposlenika te infrastrukturu.

Kada je riječ o digitalizaciji, pola ispitanih poduzeća smatra se vrlo ili potpuno digitaliziranima. Više od 80 % ima ih pozitivan stav prema digitalizaciji, no od toga 30 % priznaje kako im nedostaju odgovarajuće kompetencije.

Tri četvrtine tvrtki zbog digitalizacijskih procesa očekuju značajne promjene svog poslovanja u narednim godinama, dok 80 % kaže kako digitalizacija na njih utječe djelomično ili snažno. Najvećima prednostima digitalizacije poduzeća smatraju povećanje učinkovitosti i produktivnosti, bolje planiranje i kontolu, smanjenje troškova te analizu i korištenju podataka.

Kao najveće prepreke i rizike digitalizacije ističu neadekvatnu kvalifikaciju i kompetentnost zaposlenika, visoke troškove investiranja, manjak standardizacije i certifikacije, informatičku sigurnost te nejasne ekonomske prednosti.

Potrebu za političkim djelovanjem vide u poreznim poticajima za digitalizaciju, poticanjem odgovarajućeg obrazovanja i educiranja te izgradnji visokokvalitetne širokopojasne mreže, navodi se u priopćenju Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.