Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić (Foto: Duško Marušić/PIXSELL)
Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić (Foto: Duško Marušić/PIXSELL) Foto: Duško Maruši?/PIXSELL

Ukoliko bi zaista došlo do velikih ekonomskih poremećaja što se tiče Hrvatske posljedice bi se manifestirale kroz puno sporiji oporavak od tog ekonomskog šoka što bi, smatra analitičar Šantić, rezultiralo povećanim pritiscima na iseljavanje stanovništva.


Nakon što je u ponedjeljak Ekonomski institut u Zagrebu objavio svoju analizu prema kojoj rast hrvatskog gospodarstva usporava, što zbog ekonomskog indikatora CEIZ indeksa koji je na najnižnoj razini od kolovoza 2014., tako i zbog značajnog pada industrijske proizvodnje, razgovarali smo s ekonomskim stručnjakom i te zatražili komentar Hrvatske narodne banke o realnoj mogućnosti da se Hrvatska ponovno nađe u raljama recesije.

Za Hrvatsku se nastavljaju pozitivni trendovi u 2019.

Vezani članci Slika nije dostupna Crne brojke: Industrija pala za 4,4 posto, izvoz za 18,2, no izvoznici ne paničare Slika nije dostupna Ekonomski analitičari: Nismo izašli iz krize, stagniramo i zadržavamo probleme

Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić, zamjenik predsjednice Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka pri HUB-u, rekao nam je kako usporavanje rasta gospodarstva dakako ne znači i ulazak u recesiju.

Šantić napominje kako su i ranije prognoze za 2019. godinu u obzir uzimale da će međunarodno okruženje postati manje povoljno nego prije godinu dana.

"Imamo globalne rizike poput trgovinskih ratova SAD-a i Kine, istovremeno su ojačali rizici i za eurozonu i EU, rastu protekcionizam i populizam, još se očekuje rasplitanje Brexita. Vidljivo je da se nepovoljno globalno okruženje u Europi preslikalo na njemačko gospodarstvo koje bilježi značajan pad industrijske proizvodnje. Stanje u Njemačkoj vjerojatno će se odraziti i na druge zemlje u EU, pogotovo na srednjoeuropska i istočna gospodarstva koja su integrirana u lanac dobavljača za njemačku industriju", pojašnjava Šantić i dodaje kako će se za Hrvatsku u 2019. godini nastaviti pozitivni trendovi, ali s usporavanjem rasta u odnosu na prošlu godinu.

"Pozitivan ciklus u gospodarstvu ne može trajati vječno"

"Već spomenuto nepovoljnije međunarodno okruženje utjecat će na to da se gospodarski rast u Hrvatskoj uspori, iako se istovremeno očekuje ubrzavanje kapitalnih investicija. Moramo biti svjesni da već duže vrijeme bilježimo pozitivan ciklus u globalnom gospodarstvu, dinamičan gospodarski rast i rekordno niske kamatne stope što za Hrvatsku dosta znači, ali to ne može vječno potrajati", zaključuje Šantić.

Ističe kako se treba pripremiti za nestabilnije razdoblje koje će uslijediti i donijeti niže stope gospodarskog rasta.

"Nažalost, Hrvatska je propustila nekoliko jako dobrih godina u kojima nije provela neke reforme nakon ekonomske krize 2008./2009. Od nje smo se sporo oporavljali, svi smo govorili kako nam treba novi ekonomski model, no danas vidimo da smo se vratili na onaj prije krize koji se dominantno naslanja na osobnu potrošnju. Investicije nam i dalje nisu u značajnom ciklusu, a javni dug je i dalje visok. Ne bih govorio o nekoj novoj globalnoj krizi jer je ona 2008./2009. bila najveća od Velike depresije. Vjerujem da su se iz nje naučile neke lekcije, a i financijski sustav na globalnoj razini je otporniji. Veliki dio rizika za globalno gospodarstvo je političke prirode, a sada je jako teško dalje procijeniti kako će se razvijati", kaže Šantić.

Ukoliko bi zaista došlo do velikih ekonomskih poremećaja što se tiče Hrvatske posljedice bi se manifestirale kroz puno sporiji oporavak od tog ekonomskog šoka što bi, smatra Šantić, rezultiralo povećanim pritiscima na iseljavanje stanovništva.

HNB: Treba iskoristiti dobra vremena, ali građani ne bi trebali ulaziti u nova zaduženja

Većina institucija koje se bave ekonomskim projekcijama, pa tako i Hrvatska narodna banka, još uvijek očekuje da bi hrvatsko gospodarstvo u 2019. godini moglo rasti između 2,5 i 3 posto, sličnim intenzitetom kao i lani.

Takva očekivanja temelje na solidnom rastu zaposlenosti i plaća koji zajedno s visokom razinom potrošačkog optimizma potiču osobnu potrošnju. Ukazuju i na vidljive naznake jačanja domaćih investicija, što povezuju i s boljim povlačenjem sredstava iz europskih fondova.

Ali...

"S druge strane, slabljenje gospodarstava glavnih trgovinskih partnera znatan je rizik za nastavak rasta domaćeg gospodarstva. Intenzitet usporavanja trgovinskih partnera za sada još nije jasan i čini se da su kretanja u drugoj polovici protekle godine donekle uvjetovana privremenim čimbenicima, prije svega prilagodbom njemačke autoindustrije novim standardima mjerenja emisija ispušnih plinova i negativnim utjecajem niskog vodostaja rijeka na kemijsku industriju i promet. Nepovoljna kretanja kod naših trgovinskih partnera moglo bi se na naše gospodarstvo osim kroz smanjenje inozemne potražnje za našim proizvodima i uslugama preliti i pogoršanjem domaćeg poslovnog i potrošačkog optimizma. Za sada su potrošački i poslovni optimizam stabilni i na vrlo visokim razinama", poručuju iz HNB-a, ali i ističu kao se pripreme za recesiju poduzimaju u dobrim vremenima.

"To se prije svega odnosi na državu, koja treba stvoriti dostatan prostor za fiskalnu politiku i poduzeti mjere za povećanje gospodarskog rasta, ali i građane koji ne bi trebali ulaziti u nova zaduženja gonjeni pretjeranim optimizmom", zaključuju u HNB-u.