S 1. siječnja 2009. stupio je, naime, na snagu Zakon o osobnom identifikacijskom broju. OIB će zamijeniti dosadašnji matični broj koji su dobivale tvrtke kao i jedinstveni matični broj građanina (JMBG) koji je sadržavao i osobne podatke, poput datuma rođenja, spola i narodnosti, pa je prije nekoliko godina proglašen tajnim i formalno se od građana nije smio ni tražiti.
Pročitajte i ovo
OIB štiti privatnost, to je jedanaestoznamenkasti broj koji se dobiva slučajnim odabirom niza brojeva.
Taj će identifikator služiti za potrebe oporezivanja, korištenje socijalnih i mirovinskih prava, za međunarodnu razmjenu podataka i sl.
Što se sve veže uz OIB?
Tako će OIB omogućiti bolji pregled nad imovinom građana i pravnih osoba, prilivom i tijekom novca, što će doprinijeti i suzbijanju sive ekonomije i borbi protiv korupcije i kriminala.
Uz njega se veže i participacija za udžbenike, važan je i za sustav socijalnih davanja, građani bi brže i lakše mogli ostvarivati svoja prava, pa primjerice za ostvarivanje prava za dječji doplatak neće morati sami skupljati niz potvrda i dokumenata, nego će ti podaci biti razmijenjeni između institucija.
Kod vas poštom od 12. siječnja
Službene pisane potvrde o svom OIB-u u posebnoj omotnici s povratnicom hrvatski će državljani početi dobivati od 12. siječnja i očekuje se da će taj posao biti obavljen u oko dva mjeseca.
No, i prije nego što dobiju potvrdu građani će svoj OIB moći saznati na nekoliko načina - putem SMS-a (na broj 61642 porukom sa svojim JMBG-om), web upitom ili dolaskom po uvjerenje u Poreznu upravu.
Djeci rođenoj danas i svakom novorođenom djetetu OIB će se dodjeljivati upisom rođenja i matičar će, informatičkom razmjenom podataka s Poreznom upravom, roditeljima koji su došli upisati dijete odmah dati i potvrdu o OIB-u.
I sve novoosnovane tvrtke OIB će dobiti upisom osnivanja.
OIB će dobiti svi hrvatski državljani, kako oni koji žive u Hrvatskoj tako i oni koji žive u inozemstvu, a dobit će ga i svaki stranac koji u Hrvatskoj obavlja neku transakciju ili posao.
Umrežujemo se!
Zbog OIB-a se neće morati mijenjati ni jedan važeći osobni dokument, nego će se, primjerice osobne iskaznice, mijenjati tek kada važeća istekne i nove će biti s OIB-om.
Osobe pak s doživotnim osobnim iskaznicama neće ni trebati nove iskaznice s OIB-om, već će po potrebi koristiti potvrdu o OIB-u.
Jedan od važnijih uvjeta za OIB bila je informatizacija javne uprave čime je omogućeno i povezivanje i automatska razmjenu podataka između službenih evidencija.
Od početka ove godine umreženo je pet ključnih institucija - Porezna uprava, MUP, Središnji državni ured za upravu, sudski registri trgovačkih sudova i Državni zavod za statistiku.
Tijekom 2009. bit će umrežena i Središnja depozitarna agencija, a zadnji će ući gruntovnica i katastar.
U prvoj godini primjene OIB-a sve će se evidencije voditi paralelno - s OIB-om i matičnim brojem, odnosno JMBG-om, a od 1. siječnja 2010. ostat će samo OIB.
Uvođenje OIB-a uz sebe vezuje i neke druge zakonske izmjene koje su također danas stupile na snagu, pa se primjerice izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama i u tim evidencijama regulira uvođenje OIB-a, izmjenama Zakona o trgovačkim društvima i u tom se segmentu porezni broj zamjenjuje OIB-om, a i novi Opći porezni zakon OIB uvodi kao porezni broj za potrebe oporezivanja.
Sve informacije o OIB-u građanima su dostupne na webu (www.oib.hr) ili besplatnom telefonu (0800 1811).
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
-
HDZ NIJE ODUŠEVLJENDomovinski pokret pun je ideja! Tražili su veće plaće, sad žele prestanak subvencioniranja struje i plina za građane
