S 1. siječnja 2009. stupio je, naime, na snagu Zakon o osobnom identifikacijskom broju. OIB će zamijeniti dosadašnji matični broj koji su dobivale tvrtke kao i jedinstveni matični broj građanina (JMBG) koji je sadržavao i osobne podatke, poput datuma rođenja, spola i narodnosti, pa je prije nekoliko godina proglašen tajnim i formalno se od građana nije smio ni tražiti.
OIB štiti privatnost, to je jedanaestoznamenkasti broj koji se dobiva slučajnim odabirom niza brojeva.
Taj će identifikator služiti za potrebe oporezivanja, korištenje socijalnih i mirovinskih prava, za međunarodnu razmjenu podataka i sl.
Što se sve veže uz OIB?
Tako će OIB omogućiti bolji pregled nad imovinom građana i pravnih osoba, prilivom i tijekom novca, što će doprinijeti i suzbijanju sive ekonomije i borbi protiv korupcije i kriminala.
Uz njega se veže i participacija za udžbenike, važan je i za sustav socijalnih davanja, građani bi brže i lakše mogli ostvarivati svoja prava, pa primjerice za ostvarivanje prava za dječji doplatak neće morati sami skupljati niz potvrda i dokumenata, nego će ti podaci biti razmijenjeni između institucija.
Kod vas poštom od 12. siječnja
Službene pisane potvrde o svom OIB-u u posebnoj omotnici s povratnicom hrvatski će državljani početi dobivati od 12. siječnja i očekuje se da će taj posao biti obavljen u oko dva mjeseca.
No, i prije nego što dobiju potvrdu građani će svoj OIB moći saznati na nekoliko načina - putem SMS-a (na broj 61642 porukom sa svojim JMBG-om), web upitom ili dolaskom po uvjerenje u Poreznu upravu.
Djeci rođenoj danas i svakom novorođenom djetetu OIB će se dodjeljivati upisom rođenja i matičar će, informatičkom razmjenom podataka s Poreznom upravom, roditeljima koji su došli upisati dijete odmah dati i potvrdu o OIB-u.
I sve novoosnovane tvrtke OIB će dobiti upisom osnivanja.
OIB će dobiti svi hrvatski državljani, kako oni koji žive u Hrvatskoj tako i oni koji žive u inozemstvu, a dobit će ga i svaki stranac koji u Hrvatskoj obavlja neku transakciju ili posao.
Umrežujemo se!
Zbog OIB-a se neće morati mijenjati ni jedan važeći osobni dokument, nego će se, primjerice osobne iskaznice, mijenjati tek kada važeća istekne i nove će biti s OIB-om.
Osobe pak s doživotnim osobnim iskaznicama neće ni trebati nove iskaznice s OIB-om, već će po potrebi koristiti potvrdu o OIB-u.
Jedan od važnijih uvjeta za OIB bila je informatizacija javne uprave čime je omogućeno i povezivanje i automatska razmjenu podataka između službenih evidencija.
Od početka ove godine umreženo je pet ključnih institucija - Porezna uprava, MUP, Središnji državni ured za upravu, sudski registri trgovačkih sudova i Državni zavod za statistiku.
Tijekom 2009. bit će umrežena i Središnja depozitarna agencija, a zadnji će ući gruntovnica i katastar.
U prvoj godini primjene OIB-a sve će se evidencije voditi paralelno - s OIB-om i matičnim brojem, odnosno JMBG-om, a od 1. siječnja 2010. ostat će samo OIB.
Uvođenje OIB-a uz sebe vezuje i neke druge zakonske izmjene koje su također danas stupile na snagu, pa se primjerice izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama i u tim evidencijama regulira uvođenje OIB-a, izmjenama Zakona o trgovačkim društvima i u tom se segmentu porezni broj zamjenjuje OIB-om, a i novi Opći porezni zakon OIB uvodi kao porezni broj za potrebe oporezivanja.
Sve informacije o OIB-u građanima su dostupne na webu (www.oib.hr) ili besplatnom telefonu (0800 1811).
