Strah, nemir, nesanica - samo su neke od poteškoća s kojima se suočavaju mnogi građani. I zbog epidemije i zbog potresa. Zbog toga je povećana potražnja za lijekovima. Provjerili smo za čim građani najviše posežu, a od liječnika doznali kako se nositi s ovako stresnim situacijama.
Emocije s kojima se nose oni u epicentru potresa - riječima je teško opisati. "Evo sad prolazi kamion, meni se noge tresu", kazala je Slađana Hodorović iz Gline. "Ja sam popila dvije tablete za smirenje, nema tu smirenja", dodaje Mira iz Vlahovića.
Uz lijekove, od prvog dana na raspolaganju im je i psihološka pomoć. Obilaze ih, razgovaraju. I u Zagrebu i okolici strah se mnogima uvukao u kosti. "Ja ne spavam zato što me strah potresa", navodi Dijana.
"Nisam mogla nikako spavati, dežurala sam. Lampica noćna je gorila ja sam na internetu bila, ležala, jučer sam konačno malo odspavala", rekla je Bahra. Ljudi se više boje potresa nego korone.
Zbog epidemije svi smo izloženi stresu više od godinu dana, no s epidemijom na koju smo već i naviknuli, kaže psihijatar, lakše se nositi nego s potresom.
"Trebamo nastaviti živjeti kao što smo živjeli do sada, naravno uz neke malo veće mjere opreza, ne smijemo dozvoliti da nas taj strah blokira", poručuje doc. dr. sc. Domagoj Vidović spec. psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Nesanica, buđenje usred noći, strah od novog potresa mogu se ublažiti. "Na spavanje se ide onda kada nam se spava, ne onda kada mislimo da trebamo spavati. Prije spavanja, recimo sat, dva, trebalo bi prestati gledati uznemirujuće sadržaje, bilo intenzivno gledanje vijesti, bilo surfanje po internetu, čitanje vijesti o potresu ili recimo gledanje filmova na tu temu", dodaje Vidović.
Sve više građana poseže za tabletama
Sve više ljudi pomoć traži u obliku tablete. "Primjećujemo porast i potražnju za benzodijazepinima, bilo da je to u obliku nekakvih anksiolitika ili sedativa i često primjećujemo da se pacijenti po prvi put susreću takvim oblikom lijeka", kazala je mag. pharm. Anamarija Efendić.
Takvi lijekovi dugoročno stvaraju ovisnost, a ne rješavaju srž problema, zato treba biti oprezan. "Da si samoinicijativno ne povećavaju doze, isto tako - ako imate pristup bakinim tabletama, nemojte ih samo tako početi piti", upozorava Efendić.
Potraju li osjećaji straha, tjeskobe, neobjašnjivih bolova u mišićima, glavobolja i slično duže od mjesec dana obratite se liječniku za pomoć. A u cijeloj priči o osjećajima i stresu ne smije se zaboraviti na djecu. Trauma i kod njih ostavlja dubok trag.
"Žele ponovno spavati s roditeljima u krevetu, neka počnu mokriti u krevet, djeca se boje novih potresa, izbjegavaju neke podražaje koji ih podsjećaju na traumu mogu biti pobuđeniji, agitirani, imati smetnje ponašanja, česte promjene raspoloženja ili se svim povući i izbjegavati druženja", objašnjava prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander.
Normalne reakcije na koje treba ispravno reagirati
Sve su to - normalne reakcije na koje roditelji trebaju znati ispravno reagirati. Ono što ne smiju nikako učiniti je djecu uvjeravati da se ništa ne događa, ali ni pretjerivati u opisivanju događaja.
"Kad pita - hoće li biti novi potres, reći da je moguće da hoće, da ne znamo, ali da mi imamo plan i zato je važno s djeteom napraviti plan što ako dođe do novog potresa", rekla je Buljan Flander.
Većina djece će ipak proći kroz ovaj stres bez dugoročnih posljedica. Potrebno im je igru i sadržaje koji ih vesele vratiti čim prije. A upravo to na području Banovine pokušavaju učiniti glumci Tvornice lutaka. Dijele i medalje za neustrašive male junake, donaciju jedne tvrtke iz Sesveta, na kojima piše - Obećaj mi da ćeš zauvijek zapamtiti: hrabriji si nego što vjeruješ da jesi, jači si nego što izgledaš i pametniji nego što misliš.
Stručnjaci pomažu na terenu
Ovakve ohrabrujuće poruke daju i stručnjaci koji su stalno na terenu u Banovini i pružaju pomoć onima koji je zatraže. Koliko je potres utjecao na ljude, za Dnevnik Nove TV kazala je koordinatorica za psihološku i psihijatrijsku pomoć prim. Marina Kovač, dr. med. iz Neuropsihijatrijske bolnice "Dr. Ivan Barbot" iz Popovače.
"Potres je strašan, katastrofičan, traumatski događaj. Naravno da većina nas će imati cijeli jedan niz psihičkih poteškoća. Od onog prvog trenutka - šok, nevjerica, panika. Iza toga ljudi postaju anksiozni, napeti, stalno se očekuje hoće li ponovno zatresti ili neće. Tu je i strah - što će se dalje događati. Poslije jedno depresivno stanje, jedna situacija, briga o tome što će biti dalje, kako ćemo živjeti, nemamo svoju kuću, morali smo napustiti svoj dom, ostavili smo svoje imanje...", nabrojala je Kovač.
"Po onome što mi vidimo na terenu, pogođeni su, prije svega, ljudi koji su već imali neko traumatsko iskustvo. Mi se nalazimo na području koje je bilo pogođeno ratom, dakle puno je ljudi pogođeno ratnom traumom. Pogođena su djeca, pogođene su starije osobe, praktički moćemo reći da je vrlo malo ljudi koji tamo žive, a da nisu u jednom trenutku osjetili neku od ovih psihičkih poteškoća", dodala je Kovač.
Bitno je započeti razgovor
Navodi kako stručnjaci pomažu na način da idu na teren i dolaze do ljudi kojima je pomoć potrebna.
"Ne čekamo mi u našim bolnicama i u našim ambulantama. Mi smo oformili mobilne timove koji dolaze do ljudi, dolaze u njihova dvorišta, mi smo živa riječ koja dođe k njima, podrška. Kad ljudi vide da nisu sami, da je netko došao k njima, započinje razgovor. Taj razgovor je osnova za sve ono što ćete dalje vidjeti i prepoznati kod psihičkih poteškoća, a onda dalje uz razgovor vidjeli postoji li potreba za terapijom, preporuka kako se dalje nositi s tim", objasnila je Kovač.
Na pitanje novinara kako znati kad je potrebna pomoć, navodi da je potreba za razgovorom prisutna uvijek nakon jednog takvog događaja kakav je potres.
"Razgovor je taj prvi dio koji mi moramo s ljudima napraviti, mora se od nečeg krenuti, ljudima morate reći neku utješnu riječ, kod njih prepoznati što je to što ih u tom trenutku muči. I onda, kad im pokažete da nisu sami, da smo svi zajedno, tu dajemo jednu poruku da smo uz njih", rekla je Kovač.
Jedno dijete, kad su ga pitali kako se zove, reklo je - potres. Za najmlađe Kovač kaže kako su njezine kolege doživjele svakakve situacije.
"Što se tiče djece, uvijek je preporuka roditeljima, ako prepoznaju takve situacije, da potraže pomoć stručnjaka. To vrijedi i za sve ostale ljude koji se ne mogu sami nositi s ovim. Nije sram potražiti pomoć stručnjaka, nismo krivi za to što nam se dogodilo, na potres nismo mogli utjecati", zaključila je Kovač.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
Pravila objave komentara