''Ako se 37 posto ljudi ne bude cijepilo, vratit će se bolesti poput rubeole, ospica...''

Ako procijepljenost stanovništva u Hrvatskoj padne ispod 94 posto bit ćemo suočeni s epidemijama već iskorijenjenih zaraznih bolesti, upozorila je u srijedu predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja Linić nakon sjednice Odbora posvećenoj temi obaveznog cijepljenja.

Sve su političke opcije podržale postojeći program cijepljenja, osim Ivana Pernara iz Živoga zida koji se zalaže da cijepljenje bude stvar osobnog odabira, rekla je novinarima Strenja Linić.

Odbijanjem cijepljenja zadire se u sigurnost i zdravlje nacije

Odbor je zaključio da je cijepljenje najučinkovitiji oblik sprječavanja zaraznih bolesti, a nuspojave su puno manje u odnosu na dobit. To je poruka javnosti koja je u zadnje vrijeme suočena s raznim dezinformacijama koje plasiraju skupine koje se protive obaveznom cijepljenju, navodeći da ono ne treba biti obvezujuće.

Odbijanjem cijepljenja, ističe Strenja Linić, zadire se u sigurnost cjelokupnog društva, odnosno zdravlja cijele nacije.

Stavljanje teme obaveznog cijepljenja na sjednicu saborskog Odbora njegov je potpredsjednik Siniša Varga obrazložio velikim zanimanjem javnosti i medija, ali i rezultatima ankete jedne nacionalne televizije po kojoj je 37 posto ispitanih protiv obveznog cijepljenja, odnosno za cijepljenje na temelju dobrovoljnog pristanka.

"Ako se 37 posto stanovnika ne bude cijepilo, vratit će se bolesti poput rubeole, ospica, dječje paralize i difterije. Izazivanje povratka tih bolesti, koje mogu značiti i smrt, po mom bi mišljenju trebalo biti kažnjivo djelo", istaknuo je Varga.

Strenja Linić je potvrdila da je Ivan Pernar iz Živog zida bio protiv obaveznog cijepljenja, te je pitao "kako to da se u vrtiće prima HIV pozitivnu djecu, a upis se ne dopušta necijepljenima".

Strenja Linić, koja je i sama liječnica, pojasnila je da HIV pozitivna djeca na terapiji ne predstavljaju nikakvu opasnost za okolinu pa mogu ići u vrtić, za razliku od necijepljene djece koja su opasna za djecu koja zbog kontraindikacija nisu mogla primiti cjepivo.

Pernaru je cijepljenje dio predizborne utrke

Pernaru je, kaže, bio interesantan podatak da je 37 posto ljudi protiv obvezujućeg cijepljenja, te je rekao kako "on tu vidi prostor za svoj medijski nastup te da će među tim građanima, šireći svoje ideje, naći podupiratelje svojih programa".

"Za njega je ovo samo predizborna utrka, no ne i za nas. Smanjivanje postotka cijepljenih osoba ispod 94 posto definitivno ugrožava stanovništvo u Hrvatskoj, u tom slučaju počinju se javljati epidemije", upozorila je Strenja Linić.

Zgražanje stručne javnosti nedavno je izazvao njegov stranački kolega Branimir Bunjac koji je na facebooku objavio da posjeduje službeni popis sastojaka koji se koriste u cjepivima, te ustvrdio da su unutra "GMO virusi, abortirani fetusi životinja i ljudi, embrij zamorca, razne vrste jaja, mišja krv i mozak, krv, srce i bubrezi različitih vrsta životinja, npr. najmuna, konja, svinja, ovaca, zečeva, pasa..".

Nasuprot takvim izmišljotinama, Odbor za zdravstvo želi poručiti javnosti da je medicina utemeljena na dokazima jasno rekla da je cijepljenje najučinkovitiji oblik sprječavanja zaraznih bolesti.

"Ne želimo da mediji podupiru marginalne skupine koji tu nalaze svoj prostor za političko ili kakvo drugo afirmiranje na društvenoj sceni. Želimo samo dobro svojim građanima, a to je medicina utemeljena na dokazima", istaknula je predsjednica Odbora.

Kao primjer navela je dječju paralizu, koja je zahvaljujući cijepljenju proteklih desetljeća praktički iskorijenjena iz Europe. No, ponovno bi bila unesena iz područja u kojima je i danas prisutna, ako se prestane sa cijepljenjem, upozorava Strenja Linić.

Nakon 2010. dolazi do pada procijepljenosti

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) kažu da je od 1996. do 2010. postupno rastao cjepni obuhvat za sva cjepiva iz Programa cijepljenja, no nakon 2010. dolazi do blagog pada procijepljenosti.

Iako ospice više nisu vodeći uzrok smrtnosti djece, u HZJZ-u napominju da im je obuhvat cijepljenja protiv ospica koristan pokazatelj snage programa cijepljenja i općenito zdravstvenih programa za djecu.

Tako je, po podacima HZJZ-a, obuhvat cijepljenja protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (morbili, rubela, parotitis - MRP) 2010. iznosio 96 posto, a 2015. godine 92,5 posto.

Što se tiče nuspojava cijepljenja, navode da je u razdoblju od 2011. do 2015. godišnje prijavljeno oko 150 nuspojava s područja cijele Hrvatske. Primjerice, 2015. prijavljeno je 148 nuspojava, među kojima su najzastupljenije bile lokalne reakcije (60 slučajeva), povišena temperatura (30), postvakcinalne ospice/rubela (8), urtikarija i osip (5), neutješni plač (5) i vrtoglavica (4 slučaja).

U HZJZ-u navode da cjepni obuhvat u svijetu obično korelira s razvijenošću zemlje izražene kroz državni dohodak. Tako u zemljama s niskim primanjima on iznosi 76 posto, u usporedbi s 82 posto u zemljama s nižim srednjim dohotkom te 94 posto u zemljama višeg srednjeg dohotka, odnosno 93 posto u zemljama s visokim dohotkom. (Hina)