Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Veliki dan

Split: Promovirano 29 novih doktora znanosti!

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Dok u svijetu većina doktora znanosti radi u privredi, u Hrvatskoj ih je u gospodarstvu zaposleno tek 15 posto. Većina doktora zapravo su zaposlenici znanstvenih institucija. Ostali teško mogu platiti i cijene studija koje se kreću u prosjeku od 50 do 100 tisuća kuna.

Za splitsko sveučilište danas je bio velik dan jer je održana najveća promocija doktora znanosti u povijesti tog sveučilišta. Među njima je i jedan aktualni ministar, ali i jedna bivša ministrica. Dvedeset i devet novih doktora znanosti primilo je u ruke svoje diplome. Nije bilo lako, puno rada za stolom, ali za neke i na terenu. 'Ja sam uzorkovala na srednjem Jadranu i trebate ići s ribarima zato što je lignjun koćarska lovina, tako da sam bila na koći', kazala je Mirela Petrić.

Pročitajte i ovo Digitalni inovacijski inkubator - 2 Razmišljanje izvan okvira Potraga za najboljim mladim inovatorima: "Ovo je najbolji način učenja" Zakon o radu: Ilustracija - 1 PREDNOSTI I MANE Od početka godine u zakonu prvi put i rad od kuće: Što o promjenama kažu poslodavci, a što radnici?

Aktualni ministar prometa doktorirao je na Ekonomskom fakultetu, a bavio se turističkim klasterima. 'Vrijeme je najteže naći, ukoliko niste ili znanstveni novak ili profesor ili asistent na fakultetu, tako da je teško naći vremena jer uvijek kada se radi neki prekid, onda se izlazi iz teme i gubi se nekakva energija', kazao je Siniša Hajdaš Dončić.

>>
Mlade Hrvatice svojim istraživanjima pomiču granice u znanosti!

Upravo zato je Martina Dalić svoju doktorsku dizertaciju uspjela završiti tek nakon što je prestala biti ministrica financija. 'Počela sam pripremati taj doktorat još dok sam bila direktor jedne od naših banaka, tako da nekad nije bilo sasvim lako kad dođete navečer u sedam sati kući, onda negdje još do jedan se moraš baviti ovakvim stvarima', kazala je Dalić.

Istraživala je kako javni rashodi utječu na gospodarsku aktivnost. 'Jedan od rezultata jest da ulaganje u obrazovanje predstavlja dobar rashod', dodala je. Znači, država bi trebala trošiti upravo na obrazovanje. U Hrvatskoj većinom doktoriraju oni koji rade u znanstvenim institucijama. Ostali bi trebali platiti cijenu jednog novog automobila, a pitanje je mogu li to poslije unovčiti.

'Mislim da doktorat tek može postati isplativ na tržištu rada, a koliko su baš poduzetnici i velika poduzeća kod nas prepoznali da netko tko ima doktorat znanosti i što može dati njima, više mislim da je taj proces tek pred nama', kazala je Ivana Bilić.

Hrvatska za sada ima porazne brojke. U svijetu 80 posto doktora znanosti radi u gospodarstvu, u Europi je to 50 posto, a kod nas tek 15 posto.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene