Klub SDP-a predstavio je danas svoj prijedlog izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama prema kojima bi po svakom novorođenom djetetu država isplaćivala jednokratnu pomoć od 8000 tisuća kuna. Dakle, 500 kuna više od prijedloga Vlade koja je najavila da je u tu svrhu osigurala 100 milijuna kuna, za početak što je tek oko trećine potrebnih sredstava.
Naime, s obzirom da se godišnje u Hrvatskoj rodi oko 38.000 djece, prema računici SDP-a, za njihov bi zakonski prijedlog trebalo osigurati 480 milijuna kuna u proračunu. Socijaldemokrati također predlažu da se porodiljna naknada za prvih šest mjeseci odnosno osam ukoliko ga oba roditelja koriste, poveća sa sadašnjih 2660 na 3326 kuna.
Riječ je o dopustu na koji imaju pravo zaposleni roditelji nakon navršenih šest mjeseci života djeteta, a SDP predlaže da se iznos naknade sa sadašnjih 80 posto proračunske osnovice poveća na 100 posto osnovice. Za korisnike čija je plaća veća od 3326 kuna, naknade bi se delimitirale do iznosa prosječne isplaćene plaće u Hrvatskoj, što bi trenutno iznosilo 5693 kune.
"Vlada je najavila potpore za novorođenčad, no za njihovu su isplatu nužne zakonske izmjene, koje treba donijeti uz sam proračun, najavljen za 10. ožujka", kazala je Dragica Zgrebec.
Na izjavu ministra financija Zdravka Marića da je u proračunu za tu svrhu osigurano 100 milijuna kuna, Zgrebec uzvraća da se naknade ne mogu isplatiti bez zakonske podloge.
"Mi možemo samo pretpostaviti da će Vlada sa zakonskim prijedlogom ići naknadno, da će se one isplatiti, primjerice, samo za zadnje tromjesečje pa će 100 milijuna biti dovoljno. O tome možemo samo nagađati, jer zakon nije predložen", rekla je Zgrebec i najavila da će, ne dobiju li predložene izmjene potporu većine, SDP pokušati amandmanom intervenirati u proračun kako bi se osigurao novac za povećanje roditeljskih naknada.
Izračunala je da bi predložene mjere državu godišnje koštale 20 milijuna kuna, što bi se, smatra, moglo namaknuti iz povećanih prihoda od PDV-a usljed gospodarskog rasta koji je, kaže Zgrebec, već dosegnuo 2 posto.
Sadašnji izračun vrijednosnog boda u kojem je polazište naknada plaće, a ne stvarna plaća, stavlja žene u neravnopravan položaj s muškarcima. Zato predlažemo da se kao polazna točka uzima plaća, odnosno naknada plaće koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini u kojoj je započeto korištenje rodiljnog odnosno porodiljnog dopusta, ako je to za osiguranika povoljnije, pojasnio je bivši SDP-ov ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Nada se da će "Vlada koja ne radi" prihvatiti ove prijedloge koji štite ženu na tržištu rada te promiču pronatalitetnu politiku.
Riječ je o zajedničkom prijedlogu s Klubom HSU-a, čiji je predsjednik Silvano Hrelja dodaje kako su ovi prijedlozi dio političke platforme koalicije Hrvatska raste koja je trebala biti realizirana u ovom mandatu, da su dobili izbore. Mrsić dodaje kako se ove mjere naslanjaju na politiku zapošljavanja mladih koju je njihova vlada provodila u prošlom mandatu.
"Ovo znači povećanje plaće od 20, 50 ili 100 kuna po mirovini. Nije puno, ali sprječava diskriminaciju žena", kazao je Hrelja, pozivajući zastupnike, sindikate te udruge civilnog društva da se očituju o njihovim prijedlozima. (Hina/N.C.)
