Goran Beus Richembergh (HNS) vrhunskim cinizmom i diskriminacijom nazvao je prijedlog da se minimalna plaća u tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji u prijelaznom četverogodišnjem razdoblju množi koeficijentom od 0,94 do 0,98.
Upozorio je da je riječ o granama na koje je država zaboravila, a u kojima rade uglavnom žene, i to na normu, u smjenama i na zastarjeloj tehnologiji.
Kazao je i kako je radnicama u tim granama minimalac jedina plaća, budući da ne spadaju među one radnike kojima poslodavci na račune isplaćuju minimalac, dok im ostatak plaćaju na crno.
Željka Antunović (SDP) sumnja u najavljeno povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj, u skladu s realnim rastom BDP-a. Uvjerena je da će minimalac u praksi ostati "zabetoniran" na 39 posto prosječne plaće, da će i radnici i poslodavci imati problema s njegovom isplatom, a da će u svemu profitirati država.
Upozorila je da čak 40 tisuća radnika u Hrvatskoj ne prima plaću, a da njihovi poslodavci ostaju nekažnjeni.
Ustvrdila je i da je "demagogija kad dojučerašnji sindikalni lideri danas brane vladajuću stranku, koja tvrdi da se od 2100 kuna može lijepo živjeti".
"Još su veći demagozi oni koji su na vlasti rezali prava radnicima, a sad plaču za njima", uzvratio joj je HDZ-ovac Boris Kunst.
Naum da se tekstilcima propiše niži minimalac Damir Kajin (IDS) ocijenio je protuustavnim, a nezavisni Dragutin Lesar Vladu je upitao znači li to da je odustala od bilo kakve strategije oporavka tekstilne, kožarske i drvoprerađivačke industrije.
Dio zastupnika založio se da se neisplata plaća smatra kaznenim djelom, navodeći primjer sinjske "Dalmatinke Nove", kao "dokaza da je Hrvatska Eldorado za one koji radnicima ne žele isplaćivati plaće".
Boris Kunst (HDZ) uvjeren je, pak, da će predloženi zakon poboljšati socijalni položaj oko 150 tisuća radnika s plaćom nižom od 2500 kuna.
Naglasio je da je riječ o povećanju minimalne plaće za 300 kuna bruto, a posebno je pozdravio uvođenje novčanih kazni za one koji ne poštuju Zakon o minimalcu.
Vlada predlaže da se takve poslodavce kažnjava sa 60 do 100, a odgovorne fizičke osobe sa sedam do 10 tisuća kuna.
Kunst je podsjetio i da udio minimalne plaće u prosječnoj nije rastao od 1998.
Potporu zakonu najavili su i klubovi HSLS-a i HSU-a, no Ivan Čehok (HSLS) je upozorio da država mora početi ulagati u tekstilnu industriju, ocijenivši nelogičnim da se viši minimalac propisuje za grane koje država već subvencionira, a Silvano Hrelja (HSU) drži da bi trebalo propisati posebni minimalac za svaki stupanj stručne spreme.
O predloženom zakonu Sabor bi trebao glasovati poslijepodne, a na snagu bi trebao stupiti 1. srpnja.
Imaju vremena za žalbu
Sporna kava
suze radosnice
