Zakonom se propisuje zabrana nepoštene poslovne prakse, odnosno zavaravajućih radnji trgovca i agresivne poslovne prakse, a preciznije se uređuju pitanja isticanja cijena proizvoda i usluga, način deklariranja proizvoda, njihovo oglašavanje, itd.
Pročitajte i ovo
"udar na ustav"
Sukob oko registra stanovništva, Bulj upozorio: "Plenković i Pupovac su uvalili podvalu"
Stručnjaci upozoravaju
Širi se nova prijevara: Ovo su znakovi kako je možete prepoznati
Regulira se koji su to proizvodi s nedostacima, te propisuje obvezna edukacija o zaštiti potrošača, omogućuje izvansudsko rješavanje sporova, jača zaštita potrošača kod akcijskih prodaja.
Veće ovlasti zakon daje državnom inspektoratu, a propisuje veće prekršajne kazne od onih u važećem zakonu - gornja granica kazni povećana je sa sto tisuća na dvjesto tisuća kuna.
Zakon tako predviđa da se zbog neizdavanja točnog, jasnog i čitljivog računa trgovac kažnjava novčanom kaznom od 15 do 100 tisuća kuna, a od 80 do 200 tisuća kuna pravna osoba koja u prodaju stavi proizvod bez obavijesti o njemu.
O predloženom zakonu raspravljaju saborski klubovi.
Prigovori na nerazumljiv tekst zakona o potrošačima
Gotovo svi saborski klubovi, pa i vladajući HDZ, prigovorili su danas da je tekst zakona o zaštiti potrošača nerazumljiv hrvatskim potrošačima, da su europske smjernice
o zaštiti potrošača doslovce prevođene i unošene u zakon te da nisu u skladu s hrvatskim pravopisom.
"Složenost teksta ne može biti opravdanje za nerazumljvost zakona", poručila je Ivana Sučec Trakoštanec (HDZ). Ona je, pak, odbacila oporbene prigovore da je riječ o pukom prevođenju propisa EU-a, istaknuvši da će provedbu zakona jamčiti i brojni pravilnici te provedbeni akti.
Složila se s oporbenim kritikama da su deklaracije na proizvodima često nečitljive te predložila da se zakonom jasno propiše kako veličina i čitljivost slova na deklaraciji mora biti prilagođena oku prosječna potrošača.
HDZ-ova zastupnica predložila je i da se cijene proizvoda, gdje je god to moguće, moraju istaknuti na samu proizvodu te da se sve trgovine obvežu da moraju imati knjigu žalbe.
Gordana Sobol (SDP) iznijela je podatke iz istraživanja po kojima čak 40 posto potrošača smatra da su deklaracije nerazumljive i nejasne, 20 posto ih tvrdi da pri kupnji rabi povećalo, 15 posto teško čita tekst deklaracije, 12 posto traži veća slova, a tek tri do četiri posto je zadovoljno deklaracijama.
Prigovorila je i da zakon ne rješava pitanje monopola u davanju javnih usluga te davanja usluga i naplate bez računa.
Ljubica Lalić (HSS) prozvala je Vladu da, umjesto da osigura provedbu sadašnjeg zakona, predlaže novi bez ikakvih jamstava da će se provoditi te tako samo odgađa stvarnu zaštitu potrošača. "Vladu ne zanima zaštita potrošača kao slabije strane u poslovnim transakcijama. Novim zakonom kao da potrošačima kaže da za njihovu zaštitu nema
vremena jer zakon donosi tek ove godine", ocijenila je.
Osim da je zakon nejasan Dragutin Lesar (HNS) prigovara i izostanku nacionalne kampanje kojom bi se potrošače uputilo u njihova prava, komu se mogu obratiti ako su im prava povrijeđena i od koga mogu tražiti naknadu štete. Upozorio je na zatrpavanje poštanskih sandučića reklamnim materijalima te na masovno slanje elektroničkih reklamnih poruka, što predloženi zakon, tvrdi, ne rješava.
Pero Kovačević (HSP) smatra da su ovlasti državnih inspektora "gotovo nikakve", da se svode na pokretanje prekršajnih postupaka od kojih više od 60 posto zastari, pa predlaže Vladi da razmotri kažnjavanje trgovaca "na licu mjesta".