Koju snagu potresa može izdržati zgrada ili kuća, a da se ne sruši? Kako provjeriti u kakvom je stanju stambena jedinica u kojoj živite?


Na ova, ali i na brojna druga pitanja koja muče građane ovih dana, čuli smo odgovore od profesora na Građevinskom fakultetu Tomislava Kišičeka.

Vezani članci Branko Bačić Bačić na Baniji: "Ljude iz kontejnera smjestit ćemo i u unajmljene stanove" Epicentar potresa koji je pogodio Iran "Traumatično iskustvo", "Jako sam se preplašio": Potres magnitude 5,9 stupnjeva pogodio Iran

Na pitanje koliko je najnoviji potres mogao naštetiti već dosta razorenim kućama na Banovini, kaže: "Ovisno o prijašnjim oštećenjima i o načinu djelovanja potresa, sigurno je naštetio, kod nekih u većoj, kod nekih u manjoj mjeri, a to će se na terenu vidjeti. Ne možemo sad napamet govoriti, ali sigurno jest."

Puno je kuća dosad pregledano, no postavlja se pitanje hoće li se opet trebati pregledati one koje imaju zelenu ili narančastu naljepnicu.

"Ako su značajnije oštećene, sigurno će ih trebati provjeriti, da se vidi sadašnja situacija. Ako su nastala oštećenja, sigurno će se trebati promijeniti njihov status. Ili će ljudi zvati, ali vjerujem da će inženjeri koji su bili na terenu, možda se i sami vratiti ili kontaktirati. Znam da su neki ljudi već zvali one kojima su bili u pregledima da pitaju kakva je situacija", rekao je.

Kako graditi otpornije kuće

Tlo će još podrhtavati. Ima li smisla ići u obnovu ili će se čekati da se smiri?

"Nažalost, ne možemo znati kad će se tlo kompletno smiriti. Ali možemo se nadati da će se za tih nekakvih pola godine do godine, dok se pripremi i dokumentacija, mada bi se to trebalo napraviti čim prije da se ljudi zbrinu, vjerojatno i situacija smiriti, pa će se moći pristupiti obnovi. Baš da ne obnavljamo, a da nam se dogodi opet neki katastrofalni potres. Ali, nažalost, to jednostavno ne možemo znati", objašnjava.

Objasnio je i kako sagraditi kuću da je neki jači potres od recimo 6,5, koji se predviđa na ovim prostorima, ne sruši.

"Kad govorimo o zidanom obiteljskim kućama, bitno je početi od kvalitetnih temelja. Ona mora biti temeljena na temeljnoj ploči ili trakastim temeljima", rekao je, a na pitanje koliko moraju biti duboki kaže:

"Oni moraju biti minimalno 80 centimetara do granice smrzavanja terena. Moraju biti armirano-betonski, povezani s nadtemeljnom konstrukcijom kuće. Dobro bi bilo da je kuća približno simetričnog oblika. Zidani zidovi moraju biti omeđeni s armirano-betonskim vertikalnim i horizontalnim serklažima. To su elementi okolo zidova. Zidovi moraju biti omeđeni tim elementima i na spojevima i oko većih otvora i, naravno, na kutovima, građevine.

Na horizontalne serklaže dolazi stropna ploča na koju se dalje nastavlja ili kat ili završavamo ako je neka manja obiteljska kuća. Tada se rade zabatni zidovi trokutastog oblika.

Zašto su se srušili dimnjaci u Zagrebu

Tada dolazi krovište koje je isto tako vezano za nosivu konstrukciju. Krovište je obično drveno i s njim ne bi trebalo biti problema ako je kvalitetno napravljeno", rekao je i objasnio što znači da je krovište kvalitetno napravljeno, s obzirom na brojne crijepove i dimnjake koji su se rušili.

"To je stvar potresa. Treba se slijediti projektna dokumentacija i moraju se slijediti pravila struke koja su danas dobro razrađena. Izvođači moraju biti certificirani. Nema danas više uradi sam principa. Dimnjaci su po Zagrebu padali jer je većina već bila oštećena izvana zbog atmosferilija. Krovišta su se pomicala, udarala u njih i lomila ih zbog toga što su jako vitki. Njihova visina iznad stropa tavana bila je jako visoka", kazao je.

Mnogi se nakon svih potresa pitaju žive li u sigurnim zgradama i kućama.

"Starije zgrade su nesigurnije jer su se gradile u doba kad nisu postojali protuseizmički propisi. Nakon ’63. godine spoznaje o potresima su rasle, inženjeri su projektirali zgrade da mogu izdržati.

Nove zgrade trebale bi izdržati potres od recimo 6,5 po Richteru, ugrubo govoreći. Naravno, to ne znači da će zgrada ostati netaknuta u potresu, ali se sigurno neće srušiti. Oštećenja će biti takva da će se moći obnoviti i da ne bi trebao nitko stradati", zaključio je.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju