"Mi u Bruxellesu mislimo kako bi Hrvatska mogla biti spremna za članstvo do kraja ovog desetljeća", kazao je Priebe na međunarodnom skupu o gospodarskoj suradnji i investiranju u jugoistočnoj Europi održanom u organizaciji neovisnog washingtonskog think-tanka Centar za strateške i međunarodne studije.
"U vezi s drugima, koji su iza Hrvatske, nadamo se da će Srbija uspjeti nadoknaditi izgubljeno vrijeme i da će se blokade njezinom članstvu ukloniti", rekao je on.
Priebe je istaknuo kako EU "neće tolerirati stvaranje nikakvih
prečica" za ubrzano primanje u članstvo, niti iz političkih razloga sniziti kriterije.
Odbacujući prigovor kako su u Bruxellesu za Balkan izmišljeni dodatni kriteriji, on je ustvrdio kako su kriteriji isti za sve zemlje, ali da na Balkanu postoje specifičnosti, kao što su povratak izbjeglica ili problem ratnih zločina i suradnje s Den Haagom.
Visoki dužnosnik EK je konstatirao kako je Unija u prethodnom krugu proširenja počinila greške koje be želi ponoviti, iznoseći za primjer neprovođenje zakona koji su usklađeni s europskom pravnom stečevinom.
"Znali su nas impresionirati sami tekstovi zakona, no kasnije bi shvatili da se taj zakon uopće ne primjenjuje, da on u stvarnosti ne znači ništa. Zato sada, u slučaju država na Balkanu, toliko inzistiramo na sposobnosti da se zakoni i kvalitetno primjene", rekao je Priebe.
Proces pridruživanja i primanja u članstvo EU, po njegovim je
riječima, za sve zemlje trajao od 10 do 15 godina, što je slučaj i sada na Balkanu, "koji ima i vlastite, dodatne, probleme".
"Nakon Rumunjske i Bugarske, EU će morati provesti unutarnje reforme, kako bi bolje funkcionirala. Međutim, zbog tih reformi niti jedna zemlja iz jugoistočne Europe neće biti zaustavljena na svom putu prema članstvu", ustvrdio je Priebe.
Zamjenik koordinatora Pakta o stabilnosti za jugositočnu Europu Michael Mozur je ocijenio kako je 2006. "politički važna godina za regiju" u kojoj su riješena važna državna pitanja, poput nezavisnosti Crne Gore, održani izbori u Makedoniji i BiH, a do kraja godine treba riješiti i status Kosova.
Govoreći o važnosti jasne europske perspektive za zapadni Balkan, Mozur je naglasio kako sadašnja rasprava o zamoru od proširenja EU i tome što dalje činiti ne pridonosi stabilnosti i interesima regije, te dodao kako same zemlje regije mogu "umiriti tu raspravu demonstriranjem jasne i uvjerljive EU-vizije i EU-vokacije".
Mozur je ocjenio kako predstojeći Sporazum o slobodnoj trgovini predstavlja prekretnicu u liberalizaciji i otvaranju regionalnog tržišta jer će objediniti postojeća 32 bilateralna sporazuma među državama.
"Iako trebamo riješiti još neke ozbiljne probleme, uvjereni smo da će još ove godine biti potpisan jedan ambiciozan, inkluzivan i moderan regionalni trgovinski sporazum", istaknuo je.
Direktor Ureda za srednju i južnu Europu američkog State Departmenta Christopher Hoh, također je naglasio kako su rješavanje statusa Kosova i sporazum o slobodnoj trgovini, politički i gospodarski imperativi za regiju.
"Ukoliko želite tržište učiniti privlačnim, morate shvatiti da će
ulagači na vas gledati kao na jedno područje. Regionalni sporazum o slobodnoj trgovini ne znači da želimo uspostaviti neku novu Jugoslaviju", rekao je.
Predstavnik organizatora skupa Janusz Bugajski, drži kako je sazrelo vrijeme da se jugoistok Europe okrene ekonomiji i budućnosti, jer ima "značajne potencijale za gospodarski razvoj, regionalnu suradnju, strane investicije i na kraju za integraciju u EU".
Iseljenici iz zemalja jugoistočne Europe na Zapadu su poduzetni, vrijedni i uspješni ljudi što samo govori da u tim zemljama nedostaju uvjeti i struktura koja će omogućiti pojedinicima da stvaraju a gospodarstvu da raste, istaknuo je, među ostalim, Bugajski.
