U Oluji su sudjelovali i naši sugovornici, Davor Jović, umirovljeni bojnik 4. gardijske brigade iz Vrgorca, general Damir Krstičević, umirovljeni zapovjednik 4. gardijske brigade te Željko Dvekar, stožerni brigadir u mirovini.


U roku od samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage u Oluji su oslobodile nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu državnog teritorija. Kruna akcije bilo je oslobađanje Knina koji je bio središte i simbol srpske pobune.

Vezani članci Damir Krstičević Krstičević: "Ako epidemiološka slika to bude dopuštala, u Kninu će se održati mimohod za Oluju" Slika nije dostupna Ovo su pjesme koje danas pjeva cijela Hrvatska

>> Zazvonila sva zvona u Kninu, na tvrđavi podignut hrvatski stijeg kao prije 18 godina

>> Josipović promaknuo 131 pripadnika Oružanih snaga

Oslobađanja Knina za Dnevnik.hr, prisjetio se Davor Jović, umirovljeni bojnik 4. gardijske brigade iz Vrgorca. 'Krenuti na Knin bio je životni san svakog našeg vojnika. To je bila čast. Sad kad dođem u Knin sretan sam kad vidim svoje suborce, to je moja obitelj', rekao je Jović koji je tijekom rata, prije Oluje bio teže ranjen dva puta, ali borbu za svoju domovinu ni nakon toga nije želio propustiti. 'Ne bi me nitko zaustavio, dok god ne bih poginuo išao bih na ratište', rekao nam je Jović.

>> Ovo su pjesme koje danas pjeva cijela Hrvatska

'Ove godine sam toliko sretan jer znam da ću vidjeti slobodne generale Gotovinu i Markača. Znao sam da u zatvoru pate nedužni. Gotovinu sam upoznao i on je profesionalac. Čast mi je što sam s njim ratovao', komentirao je ovogodišnji dolazak na proslavu obljetnice Oluje generala Ante Gotovine i Mladena Markača ,oslobođenih prošle godine u studenom.

Oluje se prisjetio i Željko Dvekar, stožerni brigadir u mirovini. 'Po dobivanju zapovjedi kretanja svakom vojniku je zaigralo srce, kako svim dečkima tako i meni. Svi smo iščekivali kad ćemo osloboditi naš Knin. Nakon toga uslijedila je euforija, olakšanje i ponos. Bez obzira na teške borbe, nastalo je veselje', rekao je Dvekar.

'Ove godine konačno su i naši generali osobođeni, a Oluja je međunarodno priznata kao legitimna akcija', dodaje Zvekar.

U Oluji je sudjelovao i Damir Krstičević, umirovljeni general. 'Ova obljetnica znači mi puno i to će biti najemotivnija obljetnica Oluje. Bez generala ni jedna obljetnica nije bila potpuna i sada smo konačno svi zajedno. Oluja je donijela mir, slobodu i budućnost. Konačno možemo reći da smo zajedno. Domovinski rat nakon presude u Haagu postao je temelj moderne Hrvatske. Taj zanos i zajedništvo trebamo koristiti za budućnost. Nema što ne možemo napraviti kroz zajedništvo', rekao je Krstičević.

Oluja je počela u petak, 4. kolovoza 1995., u pet sati ujutro. U večer tog dana Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok nedaleko od Knina koji se našao u njihovu okruženju, kao i više gradova na okupiranim područjima.

U subotu, 5. kolovoza, točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava, a oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje kraj Slunja te više prometnica. Oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1.400 ih je ranjeno.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook