Premijerka tvrdi, iz krize smo izašli, za nju je rast od 0,8 posto dovoljan. Jedna lasta ne čini proljeće, no statistički premijerka je u pravu, ali američka ekonomija i sve velike svjetske ekonomije uzimaju dva tromjesečja da bi onda procijenile jesu li njihova gospodarstva stala, pridigla se i izdigla iz krize. Jedno tromjesečje, pogotovo za Hrvatsku još uvijek je premalo za reći da smo izašli iz krize.
Pročitajte i ovo
Sve ozbiljne ekonomske analize govore kako će Hrvatska najlošije rasti u Europi. Procjena je da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti do jedan posto, a neki čak procjenjuju i da će padati. Vladin prvotni plan bio je rast od 1,5 posto, a da bi vratili barem kamate na nagomilane dugove, potreban bi nam bio rast od 3 posto. U konačnici, za oporavak bi na bio potreban gospodarski rast od najmanje 4 posto.
Nezaposlenost je u kolovozu pala, no možda je od toga puno poštenije reći koliko ljudi radi i koliko ima onih koji primaju mirovine. To bi nam moglo dati realnu sliku gdje se trenutno nalazi Hrvatska. Od 2007. do 2011. godine broj nezaposlenih je pao za 235.249, dok je broj umirovljenika porastao za 68.551. To znači da je sve manji broj onih koji rade da bi osigurali novac za mirovine, plaće i da bi država općenito mogla funkcionirati.
Da bi se vidio gospodarski oporavak Hrvatske, postoje nekoliko indikatora koji na to ukazuju. Ako Hrvatsku promatramo kao kompoziciju vlaka, prvi vagon u toj kompoziciji, odnosno prvi pokazatelj izlaska iz krize bio bi rast dionica. Idući je vagon, odnosno pokazatelj, naravno, rast BDP-a. Za Hrvatsku je važno da on počinje rasti. Treći pokazatelj u kompoziciji je državni proračun, a četvrti pokazatelj je potrošnja, odnosno osobna potrošnja. Tek na kraju dolazi zapošljavanje kao pokazatelj izlaska iz krize.
Dakle bilo bi potrebno otprilike šest mjeseci kako bismo vidjeli je li došlo do rasta zapošljavanja i da nemamo ove crne brojke s burze.
