Predsjednica je tijekom posjeta otoku Krku, na novinarsko pitanje o rekonstrukciji Vlade kazala da je njena dužnost štititi stabilnost državnih institucija, da u ovom trenutku ne drži da je došlo do ikakve destabilizacije.
Rekla je da je rekonstrukcija Vlade očito počela ostavkom jednog ministra, smjenom jednog ministra i činjenicom da će jedna ministrica otići na novu dužnost i da se za to priprema, dodavši kako od početka 2020. predsjedamo EU i želi da se u tom razdoblju profiliramo kao država, a ne da se osramotimo i da to treba što prije riješiti.
"Očekujem da će se rekonstrukcija dogoditi što je moguće prije i da će predsjednik Vlade Hrvatskom saboru poslati svoje prijedloge na izglasavanje što prije, jer Hrvatske nema vremena za gubljenje. U ovom trenutku postigli smo najviši rast BDP-a u Europi, pokazuju se pozitivni makroekonomski trendovi i mi si ne možemo dopustiti da Vlada ne funkcionira, odnosno da je posvećena nekakvim unutarkoalicijskim razgovorima o rekonstrukciji, umjesto na provedbu ključnih projekata i reformi," navela je.
Pročitajte i ovo
Neću dopustiti blaćenje hrvatskih policajaca
Odgovarajući na pitanja o migrantima, kao i o anonimnom pismu policajca, koji se žali na postupanje prema migrantima, predsjednica je kazala da svatko od policajaca na granici ima pravo prijaviti nepravilnosti, prije svih nadležnim tijelima koja moraju provesti istragu.
"Ministar unutarnjih poslova me uvjerio da se o svakom slučaju, u kojem postoji bilo kakva sumnja, vodi odgovarajuća istraga, a i osobno sam bila na granici, vidjela naše policajce koji štite granicu. Kada netko dolazi ilegalno na granicu, ne znate s kojim razlogom dolazi i tko je. Ako netko želi azil u Hrvatskoj, otvoreni su granični prijelazi i svatko može proći preko otvorenog graničnog prijelaza. Nikakva reinterpretacija, izvlačenje iz konteksta i krivi prijevodi, kao što je to napravila švicarska televizija, na moje veliko razočaranje, slično najgorim tabloidima, ništa neće promijeniti činjenicu da hrvatska policija radi profesionalno, s velikom humanošću, da razumiju ljude, da primjena, ne nasilja, kako su preveli, nego primjena odgovarajuće sile, što nije isto što i nasilje, ne prelazi granice propisane hrvatskim i europskim zakonodavstvom, ali ona je ponekad nužna, kada imate 50 ljudi koji navale na vas, onda se morate obraniti."
Predsjednica je naglasila da se većina slučajeva rješava administrativnim putem i ljudi se dobrovoljno vraćaju u BiH jer ne žele zatražiti azil u Hrvatskoj. "Novinara švicarske televizije pitala sam što bi mu se dogodilo da pokuša prijeći granicu bez putovnice i je li svjestan da se na hrvatskim granicama čuvaju granice EU, Švicarske i u konačnici Velike Britanije i Sjeverne Irske," navela je ističući da "hrvatska policija to radi odmjereno, profesionalno, po šengenskim standardima, u skladu s hrvatskim zakonima."
Rekla je da pojedinačne prijave treba posve ispitati, utvrditi je li došlo do prekršaja, a ako ih ima, sankcionirati, ali da "neće dopustiti blaćenje hrvatskih policajaca, ni u Hrvatskoj ni drugdje u Europi, jer oni štite cijelu EU." Dodala je da bi pri tome trebala pokazati poštovanje i švicarska televizija i ostali, da je upravo u Švicarskoj je proveden referendum kojim se traži da se ne dopuste daljnje migracije u Švicarsku te da ju zanima kako bi reagirala švicarska granična policija kada bi se na njihovim granicama našlo migranata koliko ih je danas na granici Hrvatske i BiH.
Na novinarsku tvrdnju da je anonimno pismo policajca prvi put javno objavila pravobraniteljica, predsjednica je kazala da je ona objavila i druga izvješća, da je to njezin posao i da o tome ne dvoji. "Voljela bih da ona provodi malo više vremena na terenu, ne u Tovarniku, gdje je kriza bila prije četiri godine, nego gdje je kriza upravo sada i da traži od ministra unutarnji poslova da se očituje na to."
"Pitajte ljude u Gorskom kotaru i drugdje kako se osjećaju"
Kazala je da netko to treba istražiti, kada i gdje se to dogodilo, ali da ona osobno zvučne zapise bez slike ili svjedočanstva, gdje može biti bilo tko, sa svoje strane ne prihvaća iznad riječi hrvatskih policajaca, koji bez posebne opreme brane sve nas i granicu.
"Pitajte ljude u Gorskom kotaru i drugdje kako se osjećaju", kazala je poručivši da "pravobraniteljica mora štititi ljudska prava sviju, ali da je njena prva dužnost štititi ljudska prava hrvatskih državljana, a to podrazumijeva i pravo na sigurnost." Spomenula je pri tom da su ljudi u razgovorima s njom pitali, kada će im se osigurati normalna vožnja noću.
"Priča ima dvije strane i molim hrvatske novinare da pogledaju i hrvatsku stranu priče, nemojte se povoditi za stranim medijima, koji rade ne znam u čijem interesu. Mi želimo ući u šengenski prostor i ući ćemo, Hrvatska je ta koja se našla na rubu EU, štiteći cijelu EU. U interesu nam je da u članstvo EU uđu i susjedne države, ali kada ispune kriterije za članstvo."
Na pitanje o trendu povećanja broja žena u politici, hrvatska predsjednica je to pozdravila, kazavši da mora iskazati razočaranje da među najvišim dužnosnicima EU, Europskog vijeća, Europske banke i drugih europskih institucija nema ni jedne osobe koja dolazi s prostora koji se nalazi s druge strane bivše željezne zavjese, ni iz Hrvatske, niti iz Slovenije ili bilo koje države srednje Europe.
Predsjednica će razgovarati s Penavom o stanju u Vukovaru
Na upit o gradonačelniku Vukovara Ivanu Penavi i odluci Ustavnog suda o unaprjeđenju prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru, predsjednica je kazala je da gradonačelnik Vukovara dolazi u Zagreb na njen poziv. "Ne mogu i neću komentirati odluku Ustavnog suda, na institucijama je da rade svoj posao i po vlastitoj savjesti. No, želim razgovarati s Penavom o stanju u Vukovaru, uvijek ističem da u Vukovar ne smijemo dolaziti samo na Dan sjećanja, nego stalno."
Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je da sada nema mogućnosti otići na teren, pa Penava dolazi kod nje, zato što drži da je Penava jedna od osoba u Hrvatskoj koja ima možda jednu od najtežih dužnosti.
"Mi gradonačelnika Penavu ni Vukovarce ne smijemo ostaviti na cjedilu u bilo kojem pogledu, moramo brinuti o Vukovaru, apelirati da se riješi nepravda koju osjećaju Vukovarci i hrvatski branitelji, koji su prošli najveću žrtvu u Domovinskom ratu. Nepravde ni danas nisu ispravljene, počevši od Borova sela, gdje nitko nije odgovarao za masakr, do svega ostalog što se događalo u Vukovaru. Te nepravde treba riještiti, zacijeliti rane, ali Vukovaru treba i otvoriti perspektive za budućnost. Mislim da se Penava trudi da se s jedne strane osigura procesuiranje ratnih zločina, a s druge strane da se s time ne stigmatizira srpska zajednica, da se ide trasparentno u skladu sa zakonima te da je njegov primarni interes da ljudi ostaju i da se vraćaju u Vukovar."
Na pitanje što onda poručuje onima koji ne prihvaćaju odluke Ustavnog suda, kazala je da mora upozoriti na članak 8. Ustavnog zakona o pravima manjina koji kaže da treba poštivati prava manjina i hrvatskog naroda u cilju podizanja razine odnosa, stvaranja tolerancije, snošljivosti, kulture dijaloga itd.
"Bi li to nazvala nepoštivanjem odluke Vrhovnog suda, ne, ne bih, nazvala bih to izazovom s kojim se svi mi moramo suočiti, koji ne možemo prebacivati na leđa ni Penavi ni Vukovarcima i trebamo dobro porazmisliti kako ćemo dalje, jer ne želim da dođe do ikakvih razdvajanja ili sukoba između Hrvata, Srba , bilo koje manjinske zajednice bilo gdje u Hrvatskoj. Moramo biti strpljivi, shvatiti da Vukovar liječi svoje rane, da Vukovarci osjećaju nepravdu, da to nije pobuna protiv ćirilice kao takve već je to podsjećanje na to što mi nismo učinili za Vukovar i u tom smislu moramo tražiti najbolja rješenja koja će spriječiti bilo kakve sukobe među ljudima", poručila je hrvatska predsjednica.(Hina)
Aktualno
Detalji krvavog ubojstva kod Pule: "Čuli smo da nije sav svoj. Tvrdio je – ja sam bog"
+0
