Galerija
Inflacija u Hrvatskoj u srpnju je iznosila 8 posto i bitno je viša od prosjeka eurozone koji iznosi 5,3 posto, ali i prosjeka cijele Europske unije u kojoj su cijene porasle 6,1 posto. Među državama čija je valuta euro veću je inflaciju imala samo Slovačka.
Od država koje nisu članice eurozone veću inflaciju od Hrvatske su imale Rumunjska, Češka, Poljska i Mađarska koja je inflacijski europski rekorder. Mađarima su cijene porasle za nevjerojatnih 17, 5 posto.
Belgija je imala inflaciju od 1,7 posto, a Španjolska 2,1 posto, Slovačka 10,3 posto.
Uz usporavanje ekonomije i sve izvjesniju recesiju u zapadnoj Europi, Vladu nakon turbulentnog ljeta čeka vruća jesen. Dobra turistička sezona napunila je državnu blagajnu, ali nedovoljno da bi se mogli zadovoljiti apetiti svih koji od Vlade traže pomoć zbog visoke inflacije.
Za mnoge umirovljenike klupica u hladu je jedina dostupna relaksacija, barem do jesenske povišice mirovina."To je toliko sitno da je uopće glupo raspravljati o tome", poručuje Azra. Pomogla bi trinaesta mirovina čije uvođenje umirovljeničke udruge traže od Vlade ove jeseni. "Dobro bi bilo kad bi bila trinaesta. Ali teško će se ostvariti", misli Alija.
Lakše bi se ostvarila kad ne bi bilo svih drugih zahtjeva koji su sletili na Vladin stol. Umirovljenici, zaposleni u javnim službama, poduzetnici. Svi oni očekuju ili nastavak postojećih vladinih mjera ili uvođenje novih.
Pročitajte i ovo
Koliko god dobro turistička sezona napunila Vladinu blagajnu, novca za zadovoljenje svih zahtjeva neće biti. Kome pomoći, a kome ne? To će biti ključni politički izazov za Vladu ove jeseni - pogotovo zato što je sljedeća godina izborna.
"Jedna od prvih odluka koja čeka Vladu jest što učiniti sa subvencijama cijene električne energije", poručuje reporter Dnevnika Nove TV Marko Biočina.
"Pa dilema je kojim tempom slabiti mjere i ponovno se vraćati tržištu. Dakle, kojim tempom se vraćaju cijene", kaže energetski stručnjak Igor Dekanić. Ni tu Vlada neće moći zadovoljiti sve.
"Naši građani žele mjere jer im to odgovara, a onda opet sa stajališta ti isti građani kad su u ulozi poduzetnika onda napadaju Vladu da ima premalo tržišta", kaže Dekanić. Zahtjeve gospodarstva bit će teško ostvariti u potpunosti. S jedne strane tražit će se porezna rasterećenja, a s druge - subvencije.
Pročitajte i ovo
"Da se naši izvoznici ne bi ni u kojem slučaju doveli u nepovoljniji položaj ako bi neke zemlje izdašnije pomagale svoja poduzeća", poručuje Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a. Državni proračun napuhan inflacijom Vladi daje dosta manevarskog prostora, ali uz nužan oprez. Jednom kad inflacija jenja, prihodi će se smanjiti, a troškovi ostati - isti.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
