Sve je izglednije da od prvog siječnja 2023. godine Hrvatska ulazi u eurozonu, a svi građani i tvrtke koje imaju kunske kredite u trenutku same konverzije postaju eurski.

Galerija Kredit: Ilustracija - 1 Kredit: Ilustracija - 2 Kredit: Ilustracija - 3 +4 Kredit: Ilustracija - 4

Za preračunavanje cijena primjenjivat će se službeni fiksni tečaj konverzije. Mnogi se građani pitaju kako će se to odraziti i na visinu kamatnih stopa.

Vezani članci Bojan Huzanić Majstori, konobari i taksisti ponekad ne izdaju račune: Provjerili smo kolike su kazne i što trebamo poduzeti Nataša Tramišak Informer je proveo dan s ministricom Tramišak: Otkrila je i neke zanimljive privatne detalje

"Ono što sve klijente muči je rast cijena koji stalno svi spominju, a za koji očekujemo da se neće dogoditi, povezano s time i rast kamatnih stopa na kredite. Kamatne stope neće rasti. Hoće li one rasti ili padati u bližoj ili srednjoj budućnosti će ovisiti o potezima Europske centralne banke, ali naravno i o samoj Hrvatskoj, odnosno o povećanju ili snižavanju kreditnog rejtinga“, kazao je kreditni posrednik Hrvoje Travnikar.

Međutim ako će inflacija potrajati i do 2023. godine može se očekivati da će Europska centralna banka pokrenuti podizanje kamatnih stopa koncem 2022. godine. No čini se da većih razloga za brigu ipak nema.

"U svakom slučaju to će se događati vrlo pomalo, zato što aktivnosti centralnih banaka kad podižu i snižavaju kamatne stope ne idu toliko ekspanzivno u kratkom roku u jako visokim postocima. Pokušava se polako i jako smirujuće djelovati na potražnju. Ako je ona povećana ili snižavanje kamatne stope da se poveća potražnja, to ide pomalo“, objašnjava financijski savjetnik Hrvoje Japunčić.

"Građani nemaju razloga za brigu, dapače, moraju obaviti neke stvari. Priča se dosta o tome da je četrdeset milijardi kuna gotovine u opticaju van banaka. Jednostavno na vrijeme trebaju odnijeti u banku i položiti ta sredstva kako bi se na dan konverzije ta sredstva jednostavno jednom transakcijom u jednoj sekundi promijenila u eure“, dodaje Travnikar.

Uvođenje je postupno, bez naglih šokova

Čimbenik koji bi dodatno mogao utjecati na rast kamatne stope jest razvoj europskog gospodarstva u bližoj i daljnjoj budućnosti.

"Da li će Europska centralna banka odlučiti dizati kamatne stope na tržištu i samim time će onda doći i do porasta kamatnih stopa ne samo kreditima stanovništva nego i kreditima poduzeća“, ističe Travnikar.

Hrvatska poput drugih europskih država ima duži period tranzicije iz nacionalne valute u euro, tako da ne bi trebalo doći do negativnih cijena i implikacija.

"U recentnih sedam ili osam godina sve one zemlje koje su preuzimale euro kao valutu, to je bilo vrlo kontrolirano i uz duži tranzicijski period“, ističe Japunčić.

Ono što će se promijeniti pristupom Europskoj monetarnoj uniji jest da će fizičke i pravne osobe u Hrvatskoj dobiti mogućnost šireg aspekta financiranja iz zemalja drugih članica EU, što je do sada bila otežana praksa zbog pravnih stvari.

"Olakšava se ipak da se određeni kredit uzme u nekoj drugoj zemlji članici koja ima euro unutar europske zajednice. Mislim da to može biti vrlo interesantno zato što euro kao valuta nosi određenu sigurnost i pojednostavljenje i onda ostaje segment pravne legislative vezano uz kreditni angažman. To može biti vrlo interesantno onog trenutka kada preuzmemo euro kao valutu“, smatra financijski stručnjak.

Banke odustaju od kredita u kunama

Pojedini predstavnici hrvatskih banaka već su prestali nuditi klijentima kredite u kunama, iako je u ovim trenucima još uvijek stabilnije uzeti kredit u nacionalnoj valuti uz fiksnu kamatnu stopu, jer ako je fiksna, ona ostaje ista, a ako je varijabilna, odnosno promjenjiva, onda će postojeći parametri biti dodatno modificirani, što će biti regulirano zakonom o euru.

"Kako se približavamo ulasku u Eurozonu tako se više klijenata odlučuje na uzimanje kredita u eurima. U protekloj godini dosta banaka je čak i odustalo od kredita u kunama i počelo je nuditi samo kredite u eurima i sa prvim siječnja ove godine dodatno su neke banke odlučile, koje to već nisu prije napravile, isto tako ukinuti kredite u kunama i u ponudi imaju samo kredite u eurima“, zaključio je Travnikar.

Stoga ako se ipak odlučite na kredit u euru predlaže se da pričekate do druge sredine 2022. godine kada će biti poznatiji detalji oko inflacije i drugih faktora koji utječu na ukupnu makroekonomsku sliku i sve ostalo što je važno prilikom dizanja kredita.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju