Prošlog svibnja ste za 15 kuna mogli kupiti kruh, mlijeko i pecivo. Pola godine kasnije za isti biste se iznos morali odreći peciva. Drugim riječima, zbog inflacije je došlo do pada kupovne moći.

Galerija Supermarket - 1 Supermarket - 2 Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar +0 Bankomat

Inflacija označava opći porast razine cijena do kojeg najčešće dolazi u situaciji kada je ponuda manja od potražnje, a tada i novac gubi na vrijednosti. Dakle, za isti iznos možete kupiti manje.

"Ona nije ekonomski problem broj jedan. Što se tiče Hrvatske, ekonomski problem broj jedan je niska proizvodnja. Mi imamo među najnižom proizvodnju po glavi stanovnika u Europi, a imamo i najnižu proizvodnju po radniku od svih članica Europske unije. U Njemačkoj je trenutno inflacija broj jedan problem zato što se inflacija kreće negdje oko pet, do šest posto, ali to nije toliki udar kao što bi bio u Hrvatskoj", rekao je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Petrinja nakon potresa - 5 Zaboravljeni od države, ali ne i od dobrih ljudi: "Htjeli smo zadržati mlade obitelji u Petrinji"

Stopa rasta i zaposlenost prioritetniji su izazovi kada je u pitanju Hrvatska.

"Inflacija ovisi o specifičnosti zemlje. Primjerice, u Americi je sada inflacija oko sedam posto, ali Amerika raste većom stopom nego Europa i to je sada kao kad mačka lovi svoj rep. S jedne strane imamo inflaciju i porast proizvodnje koji će omogućiti porast dohotka ljudima", rekao je Jurčić.

Branka Prišlić COVID potpore: Provjerili smo kome je i koliko sredstava dosad isplaćeno za očuvanje radnih mjesta

Upravo je porast dohotka jedno od rješenja ublažavanja porasta troškova.

"Kad inflacija raste, osobito kada je troškovna inflacija, znači da rastu troškovi proizvodnje. Kada se žele uskladiti rast plaće s rastom inflacije, onda porast plaća povećava troškove proizvodnje i onda ponovno podgrijava tu inflaciju. Zato s inflacijom treba biti pažljiv, treba vidjeti koji su uzroci i kakva je ta međuzavisnost između plaća i inflacije", rekao je Jurčić.

Rast cijena više utječe na one s manjom plaćom

Nedostatak ponude energenata jedan je od razloga podizanja troškova. Tako u Europi energenti u potrošačkoj košarici iznose oko 10 posto, a oni su poskupjeli 25 posto. To je u konačnici doprinijelo direktnoj inflaciji od 2,5 posto. Porastom cijena energenata porasle su i cijene prehrambenih namirnica.

"Udio hrane u košarici potrošača je veća kod siromašnijih naroda. U Hrvatskoj je to prosjek 28 do 30 posto kod prosječnog stanovnika s plaćom od 7000 kuna. Ako ima plaću od 4000 kuna, njemu je vjerojatno hrana i 50 posto. Kad njima poskupi hrana, puno je veći udar nego nekome tko ima 15 tisuća kuna", objasnio je Jurčić.

Ante Mandić Pandemija je neke teško pogodila, drugi sektori u ovoj krizi bilježe rast

Stoga je važna usmjerena socijalna i zaštitna politika prema različitim grupama građana. Promatramo li Hrvatsku, u rujnu je stopa inflacije iznosila 3,3 posto, a u studenom 4,8. Prema intenzitetu, inflacija se dijeli u tri kategorije: umjerena do pet posto, galopirajuća iznad 10 posto i hiperinflacija iznad 50 posto godišnje.

"Većina centralnih banaka u svijetu, kojima je jedan od glavnih zadataka briga i čuvanje inflacije, procjenjuje da je inflacija do dva posto zapravo pozitivna inflacija. Mi u ekonomskoj teoriji gledamo dužu povijest i kažemo da je inflacija ispod četiri do pet posto nije zabrinjavajuća. Ona vuče potražnju, potražnja vuče proizvodnju i tako to sve ide. Međutim, zavisi o ročnosti", rekao je Jurčić.

Zagađenje okoliša, ilustracija Zašto je bitno provesti zelenu tranziciju: "Većina poduzeća percipira zelenu tranziciju kao prijetnju"

Također ovisi i o već spomenutoj stopi rasta. Što država ima manju stopu rasta, to joj je i manji postotni bod inflacije zabrinjavajući. Gospodarstva u istodobnom stanju inflacije i stagnacije dovode do pojma stagflacija.

"Stagflaciju do ljeta ne možemo očekivati. Opet ovisi o epidemiologiji i hoće li stati korona. Kada ljudi stanu, kad se ne kreću i kad potrošnja stane zbog nekretanja, a ne zbog ekonomskih razloga, onda ipak ovi koji rade da bi došli do novca nude različite popuste. Tako da smo početkom, čini mi se, 2020. imali deflaciju", smatra Jurčić.

Pozitivno u negativnim brojkama je činjenica da su se svjetske ekonomije, a time i Hrvatska, puno bolje i spretnije nosile s novom krizom 2020. nego onom započetom 2007.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju